Posljednjih nekoliko mjeseci aktuelno je pitanje zagađenja zraka, kako u Visokom, tako i u susjednim općinama i gradovima.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona, 2015. godine donijela je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o načinu raspodjele sredstava Fonda za zaštitu okoline u kojoj se navodi da prikupljena sredstva koja Fond za zaštitu okoline FBiH raspoređuje kantonima, Vlada Zeničko-dobojskog kantona raspoređuje tako što 30% sredstava pripada ZDK, dok se 70% sredstava, uplaćenih u Fond sa područja općine/grada, usmjerava u Budžete općina/gradova. Uplaćena sredstva nadležno Ministarstvo finansija dužno je knjižiti pojedinačno za svaku općinu/grad.
Prema navedenoj Odluci, 70% sredstava koje Kanton raspoređuje, usmjerava u općine/gradove na čijoj se teritoriji nalazi zagađivač, konkretno u ovom slučaju najveći dio tih sredstava ide Općini Kakanj, neovisno o tome što je isti zagađivač udaljen od Grada Visokog manje od jednog kilometra.
Javnim konkursima za dodjelu sredstava za realizaciju programa projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoline se dodjeljuju sredstva svim općinama i gradovima Zeničko-dobojskog kantona.
U nametnutom i isforsiranom Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana koji je usvojio Parlament FBiH 2014. godine, tačno je precizirano da javna preduzeća i druge pravne osobe, koje ostvaruju prihod radom termoelektrana, dužni su za prostore na kojima su izgrađene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja, plaćati novčani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u FBiH.
U tom sazivu Parlamenta FBiH imali smo dva predstavnika iz dvije suprotne političke partije iz Visokog, ali ne znamo čije su oni tada interese zastupali. Jasno je da nisu zastupali interese Visokog i Visočana!
Naknada iz ovog Zakona uplaćuje se u proračun općine, odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja. Naknada iznosi 0,0015 KM po kilovatsatu (kWh) proizvedene električne energije.
Prema dostupnom Izvještaju o izvršenju budžeta Općine Kakanj za period 01.01.2019. – 30.09.2019. godine (Broj: 05/1-3652/19 od 31.10.2019. godine), Naknada po osnovu dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana je iznosila samo za taj period 3.511.956,38 KM.
U Službenim novinama Općine Kakanj (Broj: 1/19 od 07.01.2019. godine) se navodi i izvršenje budžeta za period I-IX 2018. godine, i prihodi po osnovu navedenih odluka su:
1. Ko i u čijem interesu donosi diskriminirajuće i favorizirajuće Zakone iz oblasti zaštite okoliša? Kakva je to i čija je to politika?
Zašto Visočani u Parlamentu FBiH šute? Zarad tuđih interesa i visokih plata?
2. Zašto zagađivač plaća naknadu samo jednoj općini i da li je urađena studija uticaja na okoliš susjednih općina?
3.Zašto umjesto miliona u Budžet jedne općine, nadležni ne nalože ugradnju odgovarajućih filtera na dimnjake?
4. Dokle više favoriziranja, nepravde i diskriminacije?
Građani Visokog zaslužuju i traže bolju i pravedniju raspodjelu javnih prihoda, Zakone, te bolje i pravednije organe vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH.