„Iznad varoši Visokog diže se kao gorostasna piramida brdo Grad.“, zapisao je daleke 1928. godine Milenko S. Filipović pišući u knjizi “Visočka nahija” o uzvišenju Grad koje su planinari prije nekoliko decenija prozvali Visočica.
Sudbina «brda tajni» na kojem su tokom prošlog stoljeća pronađeni ostaci keramičkog posuđa, topovske kamene kugle, mačevi, bodeži, koplja, dijelovi kamenih vrata i šta sve ne, bila je da na početku novog stoljeća dobije i novo ime- Bosanska piramida Sunca.
Kao da je jučer bio april 2005. godine kada su nezavisni istraživač Semir Osmanagić i direktor Zavičajnog muzeja Visoko Senad Hodović sa pratnjom krenuli u obilazak lokacije nekadašnjeg srednjevjekovnog grada Visoki smještenog na vrhu Visočice.
Pogled na brdo Plješevica smješteno preko puta Visočice za istraživača koji je obišao brojne svjetske piramidalne komplekse značio je početak nastanka hipoteze o bosanskim piramidama.
Po silasku sa Visočice, ljude oko sebe Semir Osmanagić je iznenadio fotografijom meksičke piramide koja je nevjerovatno sličila brdu gledanom sa livada u podnožju.
Prva sondažna bušenja na nekoliko odobrenih lokacija na Visočici u avgustu 2005. godine Semira Osmanagića i saradnike su potakli na dalje istraživačke radove i prikupljanje dozvola i saglasnosti za obimnije radove koji su dobijeni uz pomoć Zavičajnog muzeja.
Pojava Osmanagićeve knjige “Bosanska piramida Sunca” u oktobru 2005.godine dodatno intrigira javnost hipotezom o postojanju dvije kolosalne kamene građevine: Bosanskih piramida Sunca i Mjeseca s pravilnom orijentacijom prema stranama svijeta.
Za potpuni medijski bum nakon prezentacije bile su dovoljne slijedeće rečenice:
„Sa zadovoljstvom objavljujem domaćoj i svjetskoj javnosti da se u srcu Bosne, u gradu Visoko, tridesetak kilometara sjeverno od Sarajeva nalaze kamene piramide monumentalnih razmjera.“
Veliki broj znatiželjnika iskoristio je sunčani jesenje dane u oktobru i novembru 2005. godine promatrajući radove na probnim sondama u podnožju Visočice.
Pretpostavka Semira Osmanagića da je Visočka dolina nekada bila u potpunosti prekrivena pločama ispod kojih su se nalazili podzemni tuneli koji povezuju piramide izazvala je radoznalost kod Visočana koji su svojim znanjima o prošlosti grada i okoline pomogli da se ulazi u neke od tunela i pronađu. Tako su priče o podzemnim tunelima koje su bosanski vladari koristili u Srednjem vijeku za povlačenje prilikom napada na kraljevski grad Visoki ponovo oživjele ukazujući na vjerovatnoću da su tuneli iskopani mnogo ranije.
Krajem 2005. godine nastaje Fondacija «Arheološki park: Bosanska piramida Sunca» koja priprema plan za obimna iskopavanja predviđena za proljeće naredne godine.
Prezentacija hipoteze vezane za bosanske piramide urađena u Sarajevu i Visokom početkom aprila 2006. godine u startu je izazivala podsmijeh kod prisutnih, a na kraju zbunjenost u tišini koja je značila odobravanje.
Da li je moguće da Visoko leži u dolini prvih otkrivenih evropskih piramida? Ovo pitanje sa velikim upitnikom se moglo pročitati sa lica skoro svih prisutnih na mjestima prezentacije.
Priča o bosanskim piramidama sa usana nekad «nevjernih Toma» širila se nevjerovatnom brzinom i postala magnet koji će u Visoko i okolinu dovesti oko 200.000 turista te izazvati rijetko viđenu pažnju domaćih i svjetskih medija.
Na samom početku istraživanja, veliki broj stručnjaka iz različitih oblasti dao je veliki doprinos u potvrđivanju hipoteze o postojanju bosanskih piramida.
Kao na filmskoj traci slijedila su nova otkrića koja su potvrđivala tezu da se uz jednu veću, obično gradilo po nekoliko manjih piramida.
Analizom satelitskih, termalnih, topografskih i radarskih fotografija regiona geofizičar dr. Amer Smailbegović je ustvrdio postojanje tri dodatne strukture koje su nešto kasnije nazvao piramidama Zmaja i Ljubavi te hramom Zemlje.
Dr. Smailbegović je uočio arheoastronomsku orijentaciju piramide Sunce s terasama na njenoj zapadnoj strani koje vjerovatno prate kretanje sunca tokom različitih godišnjih doba.
U ljetnom periodu, golim okom se dalo primijetiti da sjena sa piramide Sunca u popodnevnim satima sa velikom preciznošću prekrije rubove piramidu Mjeseca.
Nakon prvih analiza zemljišta urađenih u avgustu 2005. godine, te novih anomalija tokom arheoloških iskopavanja na sondama godinu dana kasnije, geolog Nađija Nukić zaključuje da blokovi breče na piramidi Sunca nisu mogli nastati taloženjem i to u obliku piramide formirajući četiri trouglaste strane, potpuno ravne od dna prema vrhu s istim uglom i pravilnom orijentacijom.
Građevinski institut iz Tuzle, analizirao je građevinski materijal koji tvori piramide sunca i Mjeseca konstatirajući da je riječ o visokokvalitetnim materijalima koji su obrađeni vještačkim putem, s istim vezivnim sredstvom.
Visočani, pomalo zatečeni brojnim otkrićima, bude se iz trgovačkog sna i lansiraju prvi suvenir u vidu majice sa porukom: Imam piramidu u avliji (I’ve got pyramid in my backyard)…
Priča prva je dio feljtona koji je objavljen u dnevnom listu Oslobođenje prije 12 godina