Iako ne postoje zvanični podaci, procjenjuje se da se u BiH više od 80.000 parova bori sa problemom steriliteta. Humana medicina problem neplodnosti definiše kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće u toku godinu dana normalnih, nezaštićenih seksualnih odnosa, a među uzrocima navodi brojne faktore koji su u novije vrijeme dopunjenji povećanom dozom stresa, lošim životnim navikima kao i činjenicom da se sve veći broj parova u kasnijim godinama odlučuju da zasnuju porodicu i steknu potomstvo.
I nisu za kritiku. Savremeni načini života, nestabilna ekonomska situacija i nezaposlenost često odlažu važne životne odluke.
Bh. društvo, podjeljeno po svim pitanjima, i ovaj problem tretira na drugačiji način. RepublikaSrpska, za korak ispred Federacije BiH, nedavno je donijela odluku o finansiranju tri pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku države. „Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na godišnjem nivou izdvoji oko dva i po miliona maraca za vantjelesnu oplodnju, a odnedavno je usvojen pravilnik i za finansiranje trećeg pokušaja. Za žene do 40 godina starosti, Fond u potpunosti finansira process oplodnje, ženama od 40. do 42. godine starosti 50 odsto, a za sve žene iz postupka vantjelesne oplodnje koje rode bebu, a starije su od 42 godine starosti.
Procedura za ostvarivanje prava na finansiranje vantjelesne oplodnje je veoma jednostavna, napominju u Fondu. Potrebno je mišljenje ginekologa iz bilo koje zdravstvene ustanove, sa kojom Fond ima potpisan ugovor, a u kojem se navodi da parovi ne mogu prirodnim putem da dobiju bebu.
Za razliku od RS, FBiH je tek ove godine, i to nakon sedam godina duge parlamentarne procedure, donijela Zakon o bio medicinski potpomognutoj oplodnji. Zakon predviđa čak četiri plaćena pokušaja VTO, te iako postoje brojne manjkavosti, predstavlja prvi korak da se ovo pitanje konačno riješi i na taj način pomogne brojim parovima koji su do sada bivali prepušteni sami sebi.
„Zakon je usvojen, ali za njegovu primjenu je potreban Pravilnik za koji je ostavljen potpuno nerazuman rok od godinu dana da bude donesen. Znači, kao i mnogi drugi zakoni koji se donose u našoj državi, najčešće ostaju nedovršeni I mrtvo slovo na papiru,“A radilo se na tome,međutim sve dok nije u primjeni nije gotovo” Što znači opet: radi se o polovičnim zakonskim rješenjima. Jedan dio javnosti je ogorčen činjenicom da ni na papiru svi građani nisu tretirani jednako, tako da prema postojećim zakonskim rješenjima nijedno ne odobrava ili predviđa surogat majčinstvo, tj. U FBiH je ono zakonom zabranjeno.
Kod nas ne radi ni program donacije jajnih ćelija jer su stavovi javnosti podjeljenja i zavise od kulturoloških, vjerskih i mnogih drugih ubjeđenja I ogromne doze predrasuda našeg društva, uz napomenu da predrasude nastaju isključivo iz neznanja o određenoj tematici.
Ipak, uz moderna medicinska dostignuća i činjenicu da je, recimo, donacija bubrega postal uobičajena stvar, treba li nekome uskratiti pravo na roditeljstvo? Kakva je situacija po ovom pitanju u našem bližem okruženju, odnosno u gradovima USK-a, obzirom na već lošu situaciju na nivo udržave, saznat ćemo u današnjoj emisiji.
Iskreno se nadamo kao medij da ćemo jednoga dana doći u situaciju da radimo neke druge teme a ne one koje bi trebale riješiti elementarna pitanja društva. Razvijene zemlje se bave unapređenjem životnog standard svoga stanovništva u svim segmentima a mi u Bosni I Hercegovini još uvijek govorimo o elementarnim životnim pitanjima koja su davno trebala biti zakonski regulisana.
U našoj anketi o vantjelesnoj oplodnji pitali smo građane u Cazinu, Bihaću, Sanskom Mostu i Ključu.
Također svoje mišljenje o ovoj temi rekli sun am građani i putem naših anketnih listića, njih 150 je ovako odgovorilo na naša tri pitanja:
Na pitanje Da li postoje usvojeni Zakoni o vantjelesnoj oplodnji u BiH? Odgovor da dalo je 45 posto ispitanika, a odgovor ne 55 posto.
Na pitanje Da li se ti zakoni sprovode ? 85 posto je odgovorilo da ne, 15 posto da.
I na pitanje Šta mislite, da li postoji podijeljeno mišljenje javnosti po pitanju potpore države za vantjelesne oplodnje u našim krajevima? 82 posto je odgovorilo da da, a 18 posto ne.
Za potrebe ove emisije govorili su doktor Sabahudin Komić – specijalista ginekologije i opstetricije, subspecijalista humane reprodukcije, zatim Izeta Nanić Begić – stručni saradnik u ZZO-u te Indiana Husić Šabanović ispred Udruženja Fertilitas u Sarajevu.