Brinuti o reproduktivnom zdravlju trebalo bi da bude process koji počinje i traje prije nego se jave određeni problemi. Međutim, stručnjaci ukazuju da to često nije tako i da se žene tome ozbiljnije posvete tek kad dožive ili osjete određene tegobe. Reproduktivna zdravstvena zaštita je skup metoda, tehnika i usluga koje doprinose reproduktivnom zdravlju i dobrobiti kroz sprečavanje i rješavanje reproduktivnih zdravstvenih problema. U to spada i seksualno zdravlje, čija je svrha unapređenje kvalitete života i ličnih veza, a ne samo savjetovanje i zaštita u vezi s reprodukcijom i spolno prenosivim bolestima. Kroz ovu emisiju odgovore smo tražili na neka osnovna pitanja kada je riječ o reproduktivnom zdravlju – kad prvi put posjetiti ginekologa, koliko žene kasnije to često treba da čine i na šta naročito obratiti pažnju, koliko pravovremeni pregledi mogu spriječiti nastajanje težih oboljenja koja se kasnije teže liječe ali isto tako zahtijevaju skupe zahvate.
Kolika je osviještenost , odnosno seksualna educiranost žena u BiH, a u cilju što bolje prevencije , istražili smo kroz ankete, sastanke sa ženama različitih starosnih skupina, socijalnog statusa I geografske raspoređenosti (I urbanih I ruralnih područja našeg kantona).
Ovo su rezultati anketnih listića, njih 150, na današnju temi:
Na pitanje Da li žene našeg kraja dovoljno poznaju svoje tijelo i na vrijerme preduzimaju mjere opreza po pitanju reprouktivnog zdravlja?
25 posto je odgovorilo da da, a 75 posto je dalo odgovor ne.
Na pitanje Koliko su naše žene educirane po pitanju preventive reproduktivnog zdravlja u odnosu na žene zapadnih zemalja? 75 posto je odgovorlilo manje, 20 posto isto, a 5 posto više.
I na pitanje Da li finansijska situacija u USK-a utiče na redovne ginekološke kontrole žena?
Odgovor da dalo je 55 posto ispitanika , a odgovor ne 45 posto ispitanika.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006, reproduktivno zdravlje je stanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja u svim oblastima vezanim za reproduktivni sistem, u svim fazama života. Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da su ljudi u mogućnosti da imaju zadovoljavajući i bezbjedan spolni život i sposobnost da imaju potomstvo, kao i slobodu da odluče da li će ga imati, kada i koliko često. U skladu sa tim je i pravo žene i muškarca da budu informirani, da imaju pristup bezbjednim, efektivnim, dostupnim i prihvatljivim metodama planiranja porodice po svom izbor, i pravo na adekvatne usluge zdravstvene zaštite. Reproduktivno zdravlje je vrlo blisko povezano sa seksualnim zdravljem. Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006 ”Seksualno zdravlje je stanje fizičkog, emocionalnog, mentalnog i socijalnog blagostanja u vezi sa seksualnošću, to nije samo odsustvo bolesti, disfunkcije i slabosti. Seksualno zdravlje zahtjeva pozitivan i pun poštovanja pristup seksualnosti i seksualnim odnosima, kao i mogućnost za prijatno i bezbjedno seksualno iskustvo, bez prinude, diskriminacije i nasilja. Da bi se postiglo i održavalo seksualno zdravlje, potrebno je da se seksualna prava svih pojedinaca poštuju, štite i ispune.” To nas dovodi do Seksualno obrazovanje u školama? Oko ove teme u našoj zemlji još uvijek vlada podijeljeno mišljenje, jer dobar dio javnosti smatra ovu temu tabuom. Istovremeno, brojne zemlje nadograđuju svoje školske nastavne planove, a mi u Bosni i Hercegovini i dalje imamo neujednačene nastavne planove.
Europski sud za ljudska prava (ECHR) donio je veliku odluku u korist dječjeg prava na seksualno obrazovanje u školi na temelju toga što će im pružiti vještinu da se zaštite od seksualnog nasilja. To je, ustvari, bio odgovor na slučaj žene u Švicarskoj koja je željela da njeno dijete bude isključeno sa časa gdje može pitati o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Sud Švicarske je odlučio da je u najboljem interesu djeteta da ima pristup informacijama koje bi mogle zaštititi njihovo zdravlje. Presuda Europskog suda za ljudska prava je jasno priznanje koliku ulogu seksualno obrazovanje ima na obrazovanje djece u globalu, kao i u borbi protiv seksualnog nasilja i zaštiti javnog zdravlja. Asocijacije XY, koja je još od nastanka 2001. godine zagovornik poboljšanja obrazovnog sadržaja u našoj zemlji u oblasti zdravlja i zdravih stilova života. Prema njihovom istraživanju, u našoj zemlji pitanje obrazovanja o seksualnosti nije sistemski riješeno i nije dio formalnog obrazovanja. Naveli su da neke od tema kao što su građa ženskog i muškog reproduktivnog sistema, trudnoća, spolno prenosive infekcije i slično – čine dio pojedinih predmeta, te da su to najčešće Biologija i Moja okolina.
To je ujedno inajneefektivniji vid obrazovanja, što potvrđuju brojne međunarodne studije. Nešto je drugačija situacija u osnovnim školama Kantona Sarajevo. Naime, Asocijacija XY i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo su 2013. godine uveli predmet pod nazivom Zdravi životni stilovi. Uvođenjem ovog predmeta je učenicima u Kantonu Sarajevo omogućeno da, za razliku od njihovih vršnjaka koji žive u drugim dijelovima BiH, konačno dobiju priliku da učestvuju u obrazovanju koje ih na kvalitetan, strukturiran i uzrastu primjeren način uči o životnim temama i pitanjima suštinske važnosti za njihovo zdravlje i blagostanje“, navode iz Asocijacije XY. Globalna istraživanja pokazuju da seksualnost ima centralno mjesto u zdravom razvoju svakog adolescenta. Pripremiti djecu i mlade ljude za sigurniju tranziciju u odraslo doba oduvijek je bio jedan od najvećih izazova čovječanstva. U današnje moderno vrijeme svaka žena i djevojka koja ima pristup internetu može saznati ono što ih interesuje u vezi reproduktivnog i seksualnog zdravlja. Ali također u današnje moderno vrijeme u Evropi djeca i u školama mogu saznati o ovim temama, međutim ne i u BiH. Možda bi djevojka i ženama koje koje su imale reproduktivno i seksualno obrazovanje bilo lakše a s time bi i češće odlazile na ginekološke preglede, a samim tim bi se i smanjile teža oboljenja.
Za potrebe ove emisije razgovarali smo i sa dr. Orhanom Džinićem, specijalistom ginekologije.