Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je večeras iz Ratne džamije na Igmanu da je Bedr paradigma borbe za slobodu, bolju i sretniju budućnost u našoj Bosni i Hercegovini.
U ovoj džamiji večeras je nakon akšam namaza proučena “Bedrija” i održan posebni program kao centralni događaj Islamske zajednice povodom obilježavanja Lejletu-Bedra.
„Svaka zajednica ljudi, koja vjeruje i bori se i koja je spremna suočiti se sa sobom, sa svojim slabostima, sposobna je da raste i razvija se. Mi bosanski muslimani imali smo naš Bedr mnogo puta u povijesti. Sve su to bile male bitke, koje su završene. Najveću stalno vodimo. U njoj smo svaki dan i noć. To je bitka s našim slabostima, kojih ima kao korova u vrtu kod svakog od nas i u našem narodu“, kazao je reisu-l-ulema.
Poručio je da do pobjede ne može doći ukoliko se ne dobije bitka sa svojim porocima i grijesima, mržnjom i prevarama, lažima i podmetanjima, pljačkama javnih dobara i zakidanja prava ljudi.
„Za muslimana, borba sa svojim slabostima nikada ne prestaje. Bedr je paradigma borbe za slobodu, bolju i sretniju budućnost u našoj Bosni i Hercegovini. Zato se borimo i budimo ustrajni u toj borbi. Neka nas ne obuzimaju malodušnost i beznađe. Budimo odlučni i dosljedni u slijeđenju našega cilja: Slobodna i prosperiteta naša domovina Bosna i Hercegovina“, istakao je reisu-l-ulema.
Ocjenjujući bitku na Bedru veličanstvenom, kada je milostivi Allah dž.š. spustio bereket pobjede na malu grupu od 313 muslimanskih vitezova koji su snagom svoje vjere savladali strah i oslobodili muslimansku zajednicu od velike prijetnje fizičkog uništenja, reisu-l-ulema je istakao kako ona donosi mnogo važnih poruka.
„Za zajednicu koja vjeruje i bori se, brojke nisu presudne; za zajednicu koja uloži trud i osloni se na Boga, pobjeda je dostižna; zajednica koja ispred sebe ima cilj i koja je spremna na žrtvu, on joj je dostižan; vođa koji ne podcjenjuje članove svoje zajednice i koji se s njima savjetuje, vodi zajednicu pravim putem, do pobjede“, pojasnio je reisu-l-ulema.
Program „Bedrija u Bosni i Hercegovini“ izveli su vojni i imami Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, a osim reisu-l-uleme, prisustvovali su mu muftija vojni Hadis ef. Pašalić i drugi zvaničnici Islamske zajednice.
„Bedriju“, čiji je autor mr. Mehmedalija ef. Hadžić, čitao je Nesib ef. Hadžić, dok je mr. Meho ef. Šljivo čitao tekstove „Zajednica vjere“, „Duhovno i političko zajedništvo“, „Zajednica koja traje“ i „Obećana zemlja“, autora dr. Samedina Kadića. Dovu je proučio muftija vojni Hadis ef. Pašalić.
Učenje “Bedrije” je jedan od značajnijih načina čuvanja sjećanja na Bedr u vjerskoj praksi muslimana Bosne i Hercegovine. “Bedrija” je arapski tekst u prozi u obliku dove, u kojem se po arapskoj abecedi spominju imena svih 313 učesnika u bitki na Bedru.
Učenje Bedrije stoljećima u Bosni i Hercegovini bio je znak sjećanja na šehide Bedra, ali i crpljenje duhovne snage iz ovog događaja za prevazilaženje problema sa kojima su se muslimani u vrijeme različitih državnih stega i kušnji susretali.
Bedrija se učila i u drugim dijelovima muslimanskog svijeta, a na prostorima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se učila u porodičnom krugu Merhemići, Mujezinovići i drugi, zatim u Tabačkom mesdžidu i tekiji „Nadmlini“ u Sarajevu, a ovim programima je prisustvovao i reisu-l-ulema. Tradicija Bedrije dolazi sa čvrstom vezom šehida Bedra i šehida Bosne i Hercegovine.
RTV Visoko/MINA