Informisati širu i stručnu javnost o značaju dojenja i njegovim dobrobitima za dijete, majku, zajednicu i cijelo društvo, za zdrav rast i razvoj djece cilj je Svjetske sedmice dojenja koja se ove godine obilježava pod motom ‘Osnažimo roditelje – omogućimo dojenje’.
Akcent je na zaposlenim majkama koje bi trebalo od poslodavaca da dobiju najmanje 18 sedmica plaćenog odsustva. Odsustvo sa posla ne podrazumijeva samo majke, nego i očeve novorođenčadi. Kampanjom se pozivaju poslodavci da mladim majkama prilagode radno okruženje da bi mogle da doje svoje bebe do kad to žele. Više od pola milijarde zaposlenih žena u svijetu nema osnovne uslove za majčinstvo, a znatno više ih se nađe bez podrške kad se vrate na posao.
Dojilje, podržane od svojih poslodavaca, zdravije su i produktivnije. Zaštita materinstva i druge politike vezane za radno mjesto mogu pomoći ženi da kombinuje dojenje i ostale poslove i radno mjesto. Poslovi bi trebali da se prilagode potrebama žena koje doje, posebno potrebama onih koje su u nepovoljnoj situaciji. Ne treba zaboraviti da je dojenje takođe finansijski efikasan način da se poveća ljudski kapital i stimuliše ekonomski rast.
U Bosni i Hercegovini je potreban znatno veći stepen političke volje, liderstva i opredijeljenosti vlada na svim nivoima vlasti za detaljne akcione planove sa dodijeljenim budžetskim sredstvima u kojima će biti zastupljene aktivnosti za podizanje i jačanje svijesti o povezanosti dojenja i ciljeva za održivi razvoj.
Rezultati istraživanja pokazuju da je samo 51,5 posto novorođene djece prvi put dojeno u roku od jednog sata nakon rođenja, oko 87 posto novorođenčadi počinje dojiti u roku od jednog dana od rođenja, dok do šest mjeseci starosti isključivo doji samo 15 posto djece. Također, 42 posto djece pretežno doji u dobi do pet mjeseci, od 12 do 15 mjeseci oko 13 posto djece je još dojeno, a u dobi od 20 do 23 mjeseca doji oko 15 posto djece.
Kako navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, čak se 79 posto djece mlađe od dvije godine u Federaciji BiH hrani na flašicu, što je zabrinjavajuća praksa zbog više činilaca, među kojima je i moguća kontaminacija onečišćenom vodom i lošom higijenom tokom pripreme.
“Kreatori politike i poslodavci mogu učiniti da dojenje i rad budu uspješni tako što će omogućiti zakonski propisanih najmanje 18 sedmica, po mogućnosti više od šest mjeseci, plaćeno porodiljsko odsustvo. Osigurati plaćene pauze i namjenski prostor za dojenje ili izdajanje mlijeka nakon tog perioda, kao i da sve žene imaju pristup porodiljskim pravima“, ističe se.
Bitnim smatraju i zalaganje protiv diskriminacije žena, u vezi sa zapošljavanjem, posebno tokom i nakon trudnoće i porođaja.
“Omogućiti opcije koje smanjuju odvajanje žena od njihovih beba, nakon porodiljskog odsustva kao što su fleksibilni rasporedi radnog vremena, mogućnost brige o djeci na licu mjesta, rad na pola radnog vremena i slično“, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Stručnjaci ističu da je majčino mlijeko potreba svakog novorođenčeta, dojenčeta i djeteta do navršene druge godine. Hemijski i kalorijski potpuno je prilagođeno potrebama i osobinama njihovog probavnog sistema, najjednostavniji je način ishrane i praktično sterilan proizvod koji ne stvara otpad, a sa ekonomskog aspekta predstavlja najjeftiniji način ishrane.
Osim toga, dijete hranjeno majčinim mlijekom ima brže emocionalno i socijalno sazrijevanje, veći stepen inteligencije i manji rizik od obolijevanja i prerane smrti. Ne samo sastav, već je i količina mlijeka prilagođena uzrastu djeteta i njegovim potrebama. Zato majčino mlijeko predstavlja zlatni standard ishrane.
“Zaštita dojenja je zajednička odgovornost svih nas. U ostvarenju sedam Globalnih ciljeva održivog razvoja u obzir se uzima iskorjenjivanje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, dobro zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, dostojanstven rad i privredni rast, smanjenje nejednakosti i klimatske promjene. Svi navedeni faktori su bitni, posebno kad se gleda korist majčinog mlijeka za dobro zdravlje i blagostanje“, navodi se.
Za održivi razvoj važno je osigurati zdrav život i dobrobit za sve ljude i sve uzraste produženjem očekivanog trajanja života i smanjenjem smrtnosti djece i majki.
Istraživanja su pokazala da dojenje može spasiti 820.000 života godišnje i spriječiti 13 posto svih smrti djece mlađe od pet godina života u svijetu. Dojenje može redukovati jednu trećinu svih respiratornih infekcija i polovinu od svih dijareja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Dojenje može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 35 posto, a rizik od viška kilograma odnosno gojaznosti za 26 posto, koji u zreloj dobi predstavljaju značajne biološke faktore rizika za nastanak i razvoj hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja. Također, dojenje doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti majki kao što je smanjenje rizika obolijevanja od raka dojke i jajnika. Prema istraživanjima i prema novim procjenama, porast dojenja mogao bi spriječiti dodatnih 20.000 smrtnih slučajeva žena od raka dojke svake godine u svijetu.
Svjetska sedmica dojenja obilježava se u više od 170 zemalja svijeta da bi se povećalo znanje i svijest o značaju i prednostima dojenja i osigurala podrška dojenju. Svjetska alijansa za podršku dojenju (WABA) inicirala je tu kampanju 1990. godine da se intenziviraju aktivnosti na zaštiti, promociji i podršci dojenju, a svake godine pažnja je usmjerena na različite teme od značaja za dojenje. Obilježavanje Svjetske sedmice dojenja započelo je 1992. godine sa preporukom da se obilježava od 1. do 7. augusta ili u alternativnom terminu u prvoj sedmici oktobra, kad se obilježava Svjetska sedmica djeteta.