Reforma obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu usmjerena na izgradnju funkcionalnog, a ne samo enciklopedijskog znanja, onog koje djeca treba da usvoje, a ne na ono što nastavnici treba da obrade, dala je prve rezultate.
Pojedine mane iz prve faze ovog pilot-projekta reforme obrazovanja ispravljene su i tako su stvoreni preduslovi za drugu fazu i uključivanje većeg broja nastavnika.
Uspješno završena prva eksperimentalna faza primjene novih, izmijenjenih, nastavnih planova i programa u prvim i šestim razredima osnovnih škola, te u prvom razredu gimnazije u Zeničko-dobojskog kantonu, dala je prostor za proširenje reforme i na sedme razrede, te obuku većeg broja nastavnika.
“Ovdje je nama cilj sad upoznati nastavnike koji nisu imali dodirnih tačaka sa kurikulumom, dalje ih educirati. Dati, znači, osnovne smjernice po kojima raditi”, kazala je Sanela Džulan-Kulović, profesorica razredne nastave u OŠ Musa Ćazim Ćatić Zenica.
“Ovo je eksperimentalna faza, a mi nećemo da se eksperimentiše na širem uzorku jer djeca Zeničko-dobojskog kantona nikako ne smiju biti predmet eksperimenta, dok se ne dovede do jednog nivoa na kojem ćemo biti svi zadovoljni”, poručio je Mirza Mušija, ministar obrazovanja nauke kulture i sporta ZDK
U ovoj kurikularnoj reformi ustaljene dugogodišnje tehnike rada u nastavi usklađene su sa modernim vremenom u kojem učenici odrastaju. To praktično znači da škola, udžbenik, te kreda i tabla nisu jedino mjesto i sredstva iz kojih se može učiti. Uključuje se i digitalni svijet, priroda i praktična primjena naučenog.
“Da se poveže znanje koje se stiče u školi i znanje koje se stiče van školske institucije. Također, da bi se to desilo, mi smo morali rasteretiti nastavne planove i programe jer je činjenica da je naš obrazovni sistem. prije svega, encikolpedijski. I mi smo to morali reducirati”, kazao je Amer Čaro, ekspert iz oblasti obrazovanja
Do sada su reformom izmijenjena 53 nastavna plana i programa. Sada su fleksibilniji i bazirani na ishode učenja. Cilj je, uz smjernice međunarodnih organizacija, pozitivne evropske prakse prilagoditi našem kulturološkom podneblju, a ne samo ih preuzeti. Ipak, kako bi ovo zaživjelo, motivirani nastavnici su ključ.
“Onaj formalizam svakako nas ubi, da ne kazemo drugačije, međutim, ako se dovoljno približi nastavnicima ova reforma, mislim da će to imat puni efekat”, kazao je Elvedin Hasabašić, nastavnik matematike u OŠ “Ćamil Sijarić” Nemila
“Stoga je od izuzetnog značaja da obrazovne vlasti i same škole kontinuirano daju podršku obuci nastavnika koji ne samo da trebaju uskladiti rad sa novim kurikulumom, nego da budu i sami motivirani da kroz svoju nastavnu praksu razvijaju kreativno razmišljanje kod učenika”, smatra Alen Ćosić, službenik za obrazovanje u Misiji OSCE u BiH
Također, fokus mora ostati i na odgoju djece, jer su posljedice višegodišnjeg zapostavljanja odgoja, kako roditelja, tako i nadležnih obrazovnih institucija, sve vidljivije. Dio reforme, pored prilagodbe sredstava, te načina poučavanja jeste i prihvatanje da svaki učenik ne može i ne treba biti odlikaš, jer će se bez toga obrazovanje ponovno vratiti na staro, a to znači golem trud bez praktičnog efekta.
RTV Visoko/BHRT.ba