U posljednjih 25 godina državljanstva BiH se odreklo skoro 100.000 ljudi, a samo u prošloj, 2023. godini iz knjige državljana ispisalo se 2.147 osoba.
Naime, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1998. do 2023. godine državljanstva su se ukupno odrekle 99.972 osobe.
Kako su iz nadležnog ministrastva pojasnili, u postupku odricanja od BiH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.
“U neformalnim razgovorima najčešće se navode kao stvarni razlozi povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu”, kazali su iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Dodali su da veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu, čak puno više nego u BiH.
“Pojedini puno bolje govore jezik države u kojoj žive nego maternji jezik. Odricanje se uglavnom vrši radi sticanja državljanstva neke od zapadnoevropskih država, najviše Njemačke i Austrije”, pojasnili su iz pomenutog ministarstva.
Prema podacima koji su nam dostavljeni iz resornog ministarstva, 2003. je bila godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva, i to njih 9.125, dok je godinu dana ranije to bilo 8.344.
“Taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM”, pojasnili su iz ovog ministarstva.
Stevo Pašalić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da je odlazak stanovništva iz BiH mnogo veći nego što to pokazuje broj lica koja se odriču državljanstva.
“Kao što vidimo, naši državljani najviše uzimaju državljanstvo Njemačke i Austrije, a poznato je da naši ljudi upravo tamo najviše odlaze da rade. Ali njih je mnogo više u tim državama, jer u mnogim slučajevima se naši ljudi ne odriču našeg kako bi uzeli državljanstvo države u kojoj rade”, istakao je Pašalić.
Dodao je da je BiH zemlja iz koje je uvijek više ljudi odlazilo nego što je u nju dolazilo i da će se taj trend odlaska nastaviti i u budućnosti.
“Ljudi kada traže promjenu državljanstva, oni se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje prvobitno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe, između 20 i 40 godina”, ističe Pašalić.
Kako je pojasnio, za razliku od ranijih godina, kada su u pitanju migracije, kada je odlazila samo glava kuće, kako kaže Pašalić, sada odlaze cijele porodice.
“Odlazak će se nastaviti, jer zapadno tržište nemilosrdno uzima i traži radnu snagu”, rekao je Pašalić i dodao da naši ljudi najviše odlaze u Njemačku.
RTV Visoko/Akta.ba