Svjetski dan spavanja obilježava se 15. ožujka, a cilj mu je podizanje svijesti o spavanju u svrhu prepoznavanja koliko su kvalitetan san i spavanje važni za ljudsko zdravlje.
Dok apneja u snu (prestanak disanja) i nesanica, koje su uobičajene bolesti u svijetu, negativno utječu na život osobe, ljekari skreću pozornost na važnost trajanja i kvalitete sna, koji su kamen temeljac zdravog života.
Svjetski dan spavanja, koji se obilježava svake godine u petak prije proljetne ravnodnevice, ove godine pada 15. ožujka.
Ovogodišnja tema određena je kao “Jednakost sna za globalno zdravlje”.
Prema američkim podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), preporuka je da bebe do tri mjeseca spavaju od 14 do 17 sati dnevno, od četiri mjeseca do godine dana od 12 do 16 sati, od godine do dvije godine od 11 do 14 sati. , a djeca od tri do pet godina od deset do 13 sati dnevno.
Preporučeno je da djeca od šest do 12 godina dnevno spavaju od devet do 12 sati, od 13 do 18 godina od osam do deset sati, a osobe iznad 18 godina dnevno spavaju najmanje sedam sati.
Prema podacima na web stranici “Healthline”, svaka treća osoba u svijetu ima simptome nesanice. Simptomi ove bolesti uočeni su kod 75 posto ljudi starijih od 65 godina i kod 20 posto predadolescentne djece u svijetu. Svaka deseta osoba ima simptome kronične nesanice.
Kardiovaskularne funkcije mogu biti oštećene kao rezultat kronične nesanice. To može dovesti do visokog krvnog pritiska, upale i stresa, metaboličkih promjena i debljanja.
Prema istraživanju objavljenom u Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) američkog Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, znanstvenici procjenjuju da otprilike milijarda odraslih osoba u dobi od 30 do 69 godina u svijetu može imati opstruktivnu apneju u snu.
Apneja u snu, jedan od najčešćih, ali općenito nedijagnosticiranih poremećaja spavanja u svijetu, prepoznaje se po simptomu nemogućnosti disanja dok spavate.
Simptomi apneje u snu uključuju glasno hrkanje, iznenadno buđenje sa otežanim disanjem, buđenje sa suhim ustima ili upalom grla i glavobolje ujutro.
Ako se ne liječi, apneja za vrijeme spavanja može dovesti do zdravstvenih problema kao što su visoki krvni tlak, problemi sa srcem, dijabetes tipa 2 i umor tijekom dana.
Ovu bolest je moguće liječiti primjenom načina života kao što je gubitak težine, promjena položaja spavanja i korištenje uređaja koji olakšavaju disanje. U nekim slučajevima potrebne su i hirurške operacije kako bi se olakšalo disanje.
Dr. Phillip LoSavio s Medicinskog sveučilišta u Chicagu procijenio je da 50 do 60 milijuna ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ima apneju u snu, ali samo šest ili sedam milijuna je dijagnosticirano.
LoSavio je naveo da je razlog zašto se apneja u snu ne dijagnosticira taj što se pacijenti boje tražiti medicinsku pomoć jer misle da će biti “priključeni na strojeve u laboratorijima”.
Ljekari naglašavaju važnost održavanja tempa spavanja i smatraju da pojedine navike poput izbjegavanja upotrebe kofeina i nikotina prije spavanja, redovitog vježbanja, smanjenja vremena pred ekranom i dnevnog spavanja mogu biti učinkovitije.
Prema podacima na web stranici Medicinskog sveučilišta u Chicagu, otprilike svaka treća odrasla osoba spava manje od preporučenih sedam sati dnevno.
Čak i jednosatna promjena dnevnog vremena spavanja može utjecati na zdravlje srca. Skraćivanje vremena spavanja za sat može dovesti do povećanja rizika od srčanog udara.
Kardiolog dr. Kathleen Drinan je napomenula da misli da nedostatak snažne tjeralice da se oslanja na simpatički živčani sustav, čime se povećava rizik od srčanih bolesti.
Kao rezultat ove situacije, koja opterećuje simpatički živčani sustav, povećava se adrenalin i visoka razina kortizola, što povećava rizik od srčanih bolesti.
RTV Visoko/federalna.ba/AA