Sa novom godinom, obično donosimo i neke nove odluke, a najčešće one koje će nam promijeniti životne navike na bolje i poboljšati zdravlje. Ako pri tome nađemo način da uživamo u vremenu koje potrošimo radeći nešto dobro za sebe onda je to pun pogodak. Vježbanje osim na fizičko ima i veliki uticaj na psihičko zdravlje. Nedvojbeno je da umjerena tjelesna aktivnost nekoliko puta u sedmici u trajanju od barem trideset minuta pozitivno utiče na zdravlje, sprječava nastanak brojnih hroničnih nezaraznih bolesti, pridonosi očuvanju tjelesnog i duševnog zdravlja, poboljšava intelektualne sposobnosti, olakšava održavanje idealne tjelesne težine, umanjuje posljedice stresa i poboljšava raspoloženje. Uz tjelesnu aktivnost za sve navedeno jako je bitna i zdrava ishrana.
O ovim jako bitnim temama razgovarali smo sa Denisom Canom, trenerom u FHM Funkcionalnom centru u Visokom.
„Dijapazon problema sa kojima se ljudi suočavaju danas je jako velik i različit, od onih koji žele čisto da malo budu u formi, da se malo bolje osjećaju, ali imamo ljude koji se vraćaju poslije povreda, ljude koji se tek pripremaju za operacione zahvate koji su jako teški, imamo ljude koji su preporučeni za operacije i odlučili su se da malo na drugačiji način pokušaju sanirati svoj problem, a ujedno i da pokušaju da izbjegnu te operacije. Tu su i oni koji su ranije koristili terapije sad ih ne koriste, onih koji su imali bolove na poslu, kući i otežavali su im njihove svakodnevne aktivnosti, a sad to rade na neki sasvim solidan način koji njima odgovara, gdje nema bolova. Dosta mladih ljudi dolazi sa problemom pretilosti, deformitetima kičme i različitim drugim poremećajima koji nažalost, ako se ne tretiraju na vrijeme i ako se ne adresira problem na ispravan način mogu da izazovu ozbiljne probleme. Ishrana je nešto što se prije svega mora promjeniti kako bi se napravio neki rezultat. Nerealno je očekivati da dođete sat i pol, tri puta u toku sedmice na trening a da ostatak dana radite stvari koja su sušta suprotnost od onog šta se mi potrudimo da uradimo. Ono što je meni kroz praksu se pokazalo kao uspješno je to da neki mali koraci, male promjene ali koje su konstantne, dugoročne su puno bolje nego kad neko dođe i kaže od danas ja prekidam sa svim, a to je onda preveliki stres za organizam. Ono što bi poručio svima je da trebamo malo razmisliti o sebi, možda na neki i pomalo hedonistički način, imamo jedan život, ako mi taj život upropastimo nekim lošim navikama koje nam dugoročno ne mogu donijeti nikakve benefite, onda to ni nema smisla. Da li je to naš centar, da li je to obično hodanje, šetnja mišljenja sam da čovjek uradi neke stvari za sebe i dobrobit će svakako vidjeti u nekom narednom periodu. Kažu pametni ljudi unaprijed razmišljaju gdje žele da budu za deset godina, ili čak i dvadeset jer sada radimo stvari da bi postigli nešto što želimo, a niko od nas nije imun na „zub vremena“, ali ako mi uradimo nešto za sebe da te procese malo usporimo to ćemo definitivno vidjeti onda kada nam to bude najpotrebnije“ – otkriva nam Denis Cana.
Priče je bilo i o individualnom načinu treniranja, funkcionalnim treninzima, smanjenju tjelesne mase, zdravoj prehrani, održavanju dobrog zdravlja, sjedilačkom načinu života i dr. Kraći prilog sa našim sagovornikom gledajte u emisiji Visoko Info, a cijeli razgovor uskoro u emisiji „Zdravosfera“.