- Koračajte tragovima bosanskog kraljevstva
Vratiti se kroz vrijeme i posjetiti mjesta gdje su nekada stolovali bosanski vladari, mjesto gdje je napisana Povelja Kulina bana, predstavlja za ljubitelje historije jedno neobično iskustvo i nestvaran doživljaj. Krunidbeno i grobno mjesto prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića (1377. – 1391. ), te ostalih bosanskih vladara, mjesto održavanja državnog Sabora, mjesto izdavanja i pohranjivanja službenih isprava, religiozni centar s prvim franjevačkim samostanom i franjevačkom vikarijom u Bosni, mjesto nastanka brojnih spisa i povelja, potvrđuju činjenicu da je ovo područje bilo i ostalo nezaobilazno mjesto u hiljadugodišnjoj tradiciji nastanka države. Lokalitet Mili/Arnautovići proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine, piše magazin Furaj.ba.
- Centar srednjovjekovne Bosne
Stari grad Visoki u pisanim izvorima prvi put se spominje 01. 09. 1355. godine, i to u povelji bana Tvrtka I Dubrovčanima, ali se smatra da je postojao mnogo ranije. Jedan je od najranijih primjera srednjovjekovnog urbanizma na području Bosne, te se uz Mile/Arnautovići smatra centrom srednjovjekovne Bosne. Osim vojno-obrambene funkcije, bio je povremena rezidencija bosanskog vladara, sjedište Velikog kneza bosanskog, a imao je funkciju i trgovačkog centra s podgrađem u podnožju zvanim Podvisoki, od kojeg se postepeno razvila visočka čaršija. S obzirom na njegov historijski značaj, proglašen je nacionalnim spomenikom 2004. godine, te je dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
- Mjesto susreta različitih civilizacija i religija
Hiljadu godina pisane historije i stotine tragova različitih kultura i civilizacija, koje su se stoljećima smjenjivale na ovom području, utjecali su da visočka dolina obiluje bogatom kulturnom baštinom i impozantnim sakralnim zdanjima, koji svjedoče o višegodišnjem suživotu naroda različitih konfesija i religija. Tri simbola grada, tri markantna sakralna zdanja, kao svjedoci tolerancije i jednakosti su Franjevački samostan sv. Bonaventure, Crkva sv. Prokopija i Tabhanska/ Tabačka džamija.
- Bogato kulturno-historijsko naslijeđe
Kao svjedoci dugogodišnje bogate historije Visokog svjedoče nacionalni spomenici, koji su dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine, te ih je potrebno sve istaknuti: Stari grad Visoki, Mili- krunidbena i grobna Crkva bosanskih kraljeva, Okolište-neolitsko naselje, Tabhanska/Tabačka džamija, Crkva sv. Prokopija, Franjevački samostan sv. Bonaventure i Stara džamija s haremom u Goduši. Kao značajan faktor promovisanja i zaštite kulturnog naslijeđa je JU Zavičajni muzej Visoko, koji svakodnevno radi na zaštiti, očuvanju i promociji kulturnog naslijeđa ovog područja.
- Grad trgovine i zanatstva
Visoko je nadaleko poznato kao trgovačko i zanatsko mjesto, a visočki trgovci se smatraju kao jednim od najboljih. Ono po čemu je Visoko i danas prepoznatljivo su koža i krzno, visočko suho meso, te tradicionalni zanati goduškog i liješevačkog kraja, koji se ujedno smatraju i za jedne od najljepših suvenira. Ako ste ljubitelji ovih proizvoda, starina, rukotvorina, posjetite visočke dućane, koji obiluju bogatom i raznovrsnom ponudom.
- Osjeti utjecaj Orijenta
Ne možete doći u Visoko, a da ne primijetite Bijelu džamiju, koja svojim izgledom plijeni pažnju svih posjetitelja, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Džamiju je projektovao poznati bosanskohercegovački arhitekt Zlatko Ugljen, te je za ovo zdanje 1983. godine, dobio prestižnu svjetsku nagradu za arhitekturu Aga Khan. Uvrštena je u sami vrh najljepše dizajniranih sakralnih objekata, a 2007. godine dobila je značajno priznanje mađarskih arhitekata, koji su je svrstali među tri najljepše dizajnirana sakralna objekta u Evropi.
- Prošetajte Bosanskom dolinom piramida
Bosanska dolina piramida sastoji se od Bosanske piramide Sunca (Visočica) koja je, s visinom od više od 220 metara, znatno viša od Keopsove piramide, zatim Bosanske piramide Mjeseca (Plješevica) visoke 190 metara, Piramide bosanskog Zmaja (Buci) od 90 metara, te obrađenih uzvišenja Hrama Majke Zemlje (Krstac) i Piramide Ljubavi (Cemerac), a tu je svakako i Tumulus u Vratnici. Pored prahistorijskog podzemnog tunela Ravne, te parka Ravne 2, otkrivena je nova mreža tunela, Ravne 3 i Ravne 4. Sve ove aktivnosti su uslovile da Visoko svake godine posjeti desetine hiljada turista iz različitih dijelova svijeta, i taj broj iz godine u godinu je sve veći.
- Posjetite turističko-arheološki park Ravne 2
Arheološko-turistički park Ravne 2 je osnovan 2016. godine i predstavlja centralno mjesto okupljanja kako domaćeg stanovništva, tako i turista, jer se tu odvija najveći broj događaja u toku godine. U parku se nalaze brojne kamene instalacije (krugovi, megaliti), spiralna botanička bašta, labirinti energije i ljubavi, rekreacijske staze, dječja igrališta, multimedijalna dvorana, piramida, bine za jogu i meditaciju, koncertna bina s prirodnim amfiteatrom kapaciteta 5.000 posjetitelja, ružino trostruko srce, aleja organskih voćki, te brojne druge instalacije, kao i toaleti i parking. Svi ovi sadržaji čine ga jednim od najatraktivnijih turističko- arheoloških parkova u Bosni i Hercegovini, a i šire. Ulaz u park je besplatan, a korištenje svih ostalih sadržaja i instalacija su također besplatni.
- Doživite iskonsku prirodu
Brojna visočka izletišta, kao što su: Ravne, Gorani, Zbilje, turističko- arheološki park Ravne 2, atraktivni vodotoci rijeka Bosne i Fojnice, te brojni drugi prirodni fenomeni i tereni, idealna su podloga za upražnjavanje aktivnog odmora, odnosno outdoor i avanturističkog turizma. Tereni pogodni za lov, ribolov, kampiranje, planinarenje, šetanje, trčanje, jahanje, brdski biciklizam, rafting, sportski, rekreativni, izletnički turizam, samo su neki od mogućnosti, koje prirodni turistički potencijali Visokog pružaju kako domicilnom stanovništvu, tako i turistima željnim avanture.
- Uživajte u okusima bogate gastro ponude
Visoko je jedan od bosanskih gradova gdje se od starina njegovala tradicija i običaji predaka, tako je slučaj i s gastronomskom ponudom. Glavni kulinarski proizvodi po kojima je ovaj grad prepoznatljiv u inostranstvu su svakako: pite i ćevapi. Prepoznatljivi visočki brend je svakako i visočka pečenica i suđuka, bez kojih je nezamisliva gastro ponuda Visokog. Okusite i uživajte u čarima bogate bosanske kuhinje, koja će biti jedan od motiva vašeg ponovnog dolaska u Visoko.
RTV Visoko/Furaj.ba