U oktobru 2010. godine društvenu mrežu Instagram su pokrenuli Kevin Systrom i Mike Krieger kao aplikaciju za dijeljenje fotografija. U početku, Instagram je postao popularan među fotografskim entuzijastima i brzo mu je porasla popularnost, privlačeći milione korisnika u kratkom vremenu.
Cjelokupna ideja koja stoji iza influencera je da budu autentični, inspirativni i vrijedni povjerenja. U početku to nije bio jednostavan posao i mnogi su provodili sate i dane kreirajući zanimljiv i autentičan sadržaj kako bi privukli što veći broj pratitelja. Recenzije proizvoda i usluga su bile detaljnije, iskrenije, a neki su ulagali sate i sate za nastanak jedne kvalitetne “instagramične fotke”. Ubrzo su kreatore takvog sadržaja počele pratiti hiljade pa i milioni ljudi širom svijeta. Proizvodi koje su influenseri reklamirali munjevito su nestajali s polica, neobične destinacije na kojima su se fotografirali preko noći bi stekle popularnost, restorani u kojima su jeli postajali su nezaobilazni objekti. No, čini se kako je tome došao kraj. Nedavne studije su otkrile da sve manje potrošača vjeruje influenserima, njihovim prijedlozima i savjetima za kupnju nekog proizvoda.
Gdje je nastao problem?
U svijetu Instagrama, broj pratitelja igrao je ključnu ulogu u određivanju utjecaja, popularnosti i vidljivosti. Što je više pratitelja neko imao, dobivao je više pozornosti od drugih korisnika Instagrama, brendova te je ostvario više suradnji. No, onda se pojavila kupnja pratitelja na Instagramu.
Naravno da je vrlo teško doći do velikog broja pratitelja na društvenim mrežama, a taj process ponekad može trajati godinama za koje mnogi nemaju ni vremena ni strpljenja. Kupnja pratitelja na Instagramu je praksa kupnje lažnih pratitelja, tj. računa koji nisu stvarni ljudi, već roboti. Ovi botovi će zapratiti Instagram profil kupca te lajkati i komentirati objave. Broj influensera je ubrzo naglo porastao.
Brojni influenseri uhvaćeni u prevarama
Jedan od faktora koji je doveo do smanjenog utjecaja za neke je pretjerana promocija proizvoda, ljudima su dosadili influenceri koji reklamiraju proizvode na objavama na društvenim mrežama, a koje vjerojatno ne koriste niti im se sviđaju ili koji nisu u skladu s njihovim osobnim brendom.
Mnogi influenceri dijele sadržaj s kojim se obični ljudi jednostavno ne mogu poistovjetiti, a neki su čak uhvaćeni u lažima o svom životnom stilu ili uređivanju svojih slika. Jedno je istraživanje pokazalo da je 55% Instagram influencera bilo uključeno u neki oblik prijevare ili lažiranja na društvenim mrežama.
Njezin slučaj doveo je do toga da će italijanski influenceri i ostali kreatori sadržaja na društvenim mrežama biti vezani istim pravilima kao i tradicionalni mediji kada objavljuju sadržaje na internetu. Aktivnosti influencera bit će pod nadzorom Talijanske agencije za komunikacije (AGCOM). Pravila će se u početku primjenjivati na influencere s više od milion pratitelja. “Divlji zapad influencera je gotov”, rekao je šef AGCOM-a Giacomo Lasorella. “Počinjemo s velikima, ali i drugi će se morati prilagoditi”, rekao je prije nekoliko sedmica za novine La Repubblica.
O kakvim pravilima se radi?
Istaknuti influenseri u Italiji suočit će se s pozamašnim kaznama ako ne uspiju jasno označiti suradnju brendova ili otkriti svoje komercijalne interese. Predložene smjernice također imaju za cilj zaštititi djecu s novim skupom propisa koji uključuju stroge kazne za influencere koji ne oglašavaju ispravno svoju suradnju s brendom i vlastite komercijalne interese, s kaznama do 250.000 eura.
U Francuskoj je u junu prošle godine donesen zakon vezan za influensere za čije je kršenje predviđena čak i zatvorska kazna. Riječ je o novim pravilima promidžbe koja na udaru imaju obmanjujuće ili lažne reklame, s ciljem zaštite potrošača. Ograničena je promidžba lutrije i klađenja, a zabranjena promocija duhana i sličnih proizvoda. Zabranjena su i promoviranja plastične kirurgije i nekih kozmetičkih tretmana, kao i dijela “financijskih proizvoda” i medicinskih uređaja.
Prije nekoliko dana na snagu je u Europskoj uniji stupio novi zakon koji se tiče influensera. Influenceri koji preporučuju ili promoviraju šminku, odjeću, piće ili druge proizvode, moraju svoje objave označiti kao reklamne i registrirati tvrtku u EU.
U BiH nema konkretnih zakona koji reguliraju rad influensera
Oglašavanje u BiH reguliše nekoliko zakona, podzakonskih propisa i kodeksa koji prije svega nisu, međusobno usaglašeni, a zatim nisu ni usklađeni sa evropskim. Samim tim, pravna regulativa u BiH nije u stanju da odgovori na rastuće potrebe regulisanja savremenih oglašivačkih praksi kao što je influenserski marketing. Stoga, influenseri u BiH mogu promovirati gotovo sve – klađenje, igre na sreću, estetske zahvate, medicinske preparate, alkoholna pića, suplemente… I u tome ih još uvijek niko ne spriječava.
U opasnosti su najviše djeca i mlađe generacije
Nedavno je Britansko udruženje dermatologa upozorilo na opasan trend da osmogodišnja djeca koriste proizvode za njegu kože mogao bi izazvati nepopravljive probleme s kožom. Također, neka djeca od svojih roditelja traže luksuzne stvari ili proizvode nakon što vide da ih koriste njihovi omiljeni influenceri na društvenim mrežama.
I dok starije generacije sve više odbacuju informiranje o kvaliteti proizvoda i usluga na Instagramu i TikToku te informacije traže na specijaliziranim portalima, grupama i forumima, mlađi su još uvijek pod velikim uticajem marketinga od strane influencera koji ne podliježu nikakvim zakonima ni odgovornostima.
Klix.ba