Svjedoci smo da uslijed klimatskih promjena uvjeti za uzgoj niti jedne vegetacijske sezone nisu isti, te da su zadnji niz godina naročito velike štete od niskih temperatura. Svakog proljeća kada nastupi buđenje vegetacije i započnu kolati sokovi u pupovima mnogi voćari sa strepnjom prate agrometeorološke podatke, te da li će se i u kojoj fazi razvoja vegetacije pojaviti mraz. Mi smo posjetili voćnjak Senada Hasandića u Gračanici, tačnije Tramošnjik, i sa njim razgovarali o svim problemima sa kojima se voćari suočavaju u ovom periodu.
„Za regiju Visokog ovih dana niske temperature su korisne, ne mislim na minuse već niže temperature, one će usporiti vegetaciju. Nažalost za neke vrste je kasno, kao što je breskva i neke vrste šljiva, ali je zato za jabuku i krušku ovo mnogo korisno, mada i breskva može ostati, jer nikad se ne otvori sav behar u isto vrijeme. Postoji skala tolerantnosti na minus i kod voćnih vrsta, kad su tu već pupovi, bijeli baloni ili kad je cvijet sve što dalje odmiće sve je opasnije za voće, znači ovi minusi, mislim na komercijalne zasade osim breskve, kajsije, nektarine nisu još opasni, opasniji su minusi krajem aprila ili početkom maja. Jedan od načina da što manje isprovociramo vegetacijski rast jeste da se previše ne gnoji ili da se ne gnoji rano i sve raditi umjereno, a može pomoći i krečenje stabala. Preporučujem krečenje stabala sa smjesom koja treba da sadrži kreč, so, sumpor i modru galicu, smjesa korisna a ujedno djeluje i na razne štetočine na stablu i razne bolesti, također okrečena voćka odbija svjetlost te se i manje zagrijava“- priča nam voćar Senad Hasandić.
Proljetnim prskanjem se provode mjere zaštite protiv štetočina i bolesti te se zaštićuju voćke u cvatu od kasnih mrazeva, također preporučuje se unošenje pčelinjih zajednica u procvale zasade.
„Kada je riječ o proljetnim radovima, evo još nije kasno za orezivanje jer i orezivanje možete usporiti vegetaciju voća. Nije kasno ni za sadnju voća ali paziti na razmak ukoliko se radi o bujnim vrstama voćki. Svi koji hoće posaditi neku voćku, prvo se moraju odlučiti šta hoće od vrsta i sa koliko prostora raspolažu. Isto tako za slabu rodnost jedan od razloga može biti i preduboka sadnja, jer preduboka sadnja uzrokuje kržljavost i propadanje voćke, budući da kod takve sadnje nastaje pomanjkanje kisika, odnosno spriječava da stablo diše na svom temelju. Ako vam voćka raste samo u visinu i ne deblja se potrebno je izvršiti zarezivanje kore, jednostavno a efikasno“- priča Hasandić.