Poznato je da je zeleno povrće blagodat za naš organizam, a špinat je ultimativni kralj tog povrća.
Folna kiselina
Voda je glavni sastojak špinata. Količina lipida i ugljenih hidrata u špinatu je mala, ali je zato špinat jedno od povrća s najvećim sadržajem proteina. Mnoge minerale možemo pronaći u špinatu: kalcij, željezo, kalij, magnezij, mangan i fosfor. Od vitamina, špinat sadrži vitamine A, C, E, K, vitamine B kompleksa (B6, B2, B1) i folnu kiselinu (vitamin B9). Također, špinat sadrži i omega 3 masne kiseline.
Vitamin A potiče imunitet, pa se organizam lakše bori protiv infekcija i upala. Špinat je koristan i zbog mineralnog sastava: kalij, magnezij, bakar, cink i mangan pomažu tijelu da se oslobodi viška tečnosti. Time se korigira visok pritisak i čuva zdravlje srca. Obilje željeza čini ga saveznikom svih koji pate od anemije – 100 gr špinata zadovoljava četvrtinu dnevnih potreba.
Ovo zeleno povrće je na listi superhrane zbog značajnih antioksidanata kao što su lutein, zeaksantin i beta karoten. Zahvaljujući njemu, organizam se lakše brani od toksina, bakterija i virusa. Međutim, nije za sve dobro da svakodnevno jedu špinat.
Budući da ima dosta oksalne kiseline, može se poremetiti sposobnost tijela da apsorbira minerale. Otud špinat može, paradoksalno, čak i da dovede do deficita ovih materija.
Razrjeđivanje krvi
Prema podacima Američke agencije za lijekove, on je posebno rizičan za pacijente koji piju lijekove za razrjeđivanje kriv, zbog visokog nivoa vitamina K koji može poništiti dejstvo ovih tableta.
Također, može dovesti i do tegoba u varenju – dijareje, plinova i nadutosti. Zbog činjenice da je moguće međudejstvo sastojaka špinata s nekim medikamentima, obavezno se konsultirajte sa svojim ljekarom u vezi s upotrebom ovog povrća u ishrani.
RTV Visoko/Avaz.ba