Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo koje bi zapravo trebalo biti u skladu s prirodnim ciklusima, a ne s’ kazaljkama sata. Ono ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba…
Ove godine ljetno računanje vremena počinje 31. marta, što znači sat vremena manje spavanja, ali i naznaku sve sunčanijih, toplijih i dužih dana. Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784., koji je smatrao kako se pomicanjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje.
– Ljetno računanje vremena u 2024. godini počinje 31. marta u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 računa kao 3 sata – objavila je Vlada o ljetnom računanju vremena, koje ove godine dolazi nešto kasnije. Lani smo, naime, na ljetno računanje vremena prešli već 26. marta.
Računanje vremena, kakvog poznajemo i danas, uvedeno je od 1983. u SFRJ.
Kraće spavanje donosi nešto malo stresa za naš organizam jer mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja. Prema nekim istraživanjima tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osjećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje pa i veći broj prometnih nesreća jer je zbog neispavanosti koncentracija slabija.
Naše tijelo ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba itd. Ako mu se to poremeti, ono to doživljava kao stres pa mu je neophodno nekoliko dana za prilagodbu.
Broj ljudi koji zbog srčanog udara završe na Hitnoj pomoći povećan je za oko 25 posto u danima nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena, a većinom se radi o ženskim pacijentima, pokazuju neka istraživanja. Oni koji znaju da pate od srčanih problema trebali bi u te dane posebno pripaziti što piju i jedu te izbjegavati veći tjelesni napor.
Ljetno računanje vremena završava 27. oktobra.