Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, ove godine obilježava 20. godišnjicu zvaničnog otvaranja.
Tim povodom, u bivšoj proizvodnoj hali fabrike akumulatora u Srebrenici 20. septembra bit će organiziran prigodan program, a sudionicima događaja obratit će se predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Hamdija Fejzić, nakon čega će uslijediti video-obraćanje bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i Menachema Z. Rosensafta, potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa.
Planirano je i obraćanje majke Munire Subašić, predsjednice Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, Hasana Hasanovića, preživjelog svjedoka genocida, Alice Nderitu, specijalne savjetnice generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Amre Begić, pomoćnice direktora Memorijalnog centra Srebrenica.
U sklopu prigodnog programa bit će prikazan i kratkometražni film u produkciji Memorijalnog centra – video arhiv 1992.-1995.
Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga njegovanje i čuvanje sjećanja na nevine žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsjetnik i opomena budućim generacijama kako se tako što više nikome i nikada ne bi ponovilo.
Ovaj memorijalni kompleks, smješten u Potočarima nedaleko od Srebrenice, osnovan je Odlukom visokih predstavnika, a službeno ga je 20. rujna 2003. godine otvorio Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Godine 2007. odlukom Visokog predstavnika donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Tim zakonom ustanovljen je kao pravni sljednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima, a definiran je i njegov službeni naziv.
Memorijalni centar je osnovan s ciljem izgradnje i održavanja Memorijalnog centra, ukopa identificiranih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i obilježavanja mjesta ukopa, prijema i isplate sredstava za Memorijalni centar; suradnje sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta, prijema posjetitelja radi podsjećanja na započeti genocid, obavljanja ostalih aktivnosti značajnih za Memorijalni centar.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izmijenio je u veljači ove godine Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, Spomen obilježja i mezarja za žrtve genocida iz 1995. godine, čime je prilagodio prethodnu odluku visokog predstavnika kako bi se olakšao rad Memorijalnog centra.
Ta izmjena omogućuje da se neutrošena sredstva prvobitno namijenjena za ukope koriste u druge svrhe, uz prethodnu suglasnost donatora.
Visoki predstavnik uzeo je u razmatranje ograničenja nametnuta prethodnom odlukom o namjeni donatorskih sredstava, kao i procjenu Upravnog odbora Memorijalnog centra da manje od polovine trenutno deponiranih sredstava bude dovoljno za ukope i nišane.
U ožujku 2003. godine obavljena je prva kolektivna dženaza i zajedno s prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Tijekom 2003. godine u Memorijalnom centru Srebrenica obavljene su tri kolektivne žene za žrtve genocida, a nakon prve žene 31. ožujka, kada je ukopano 600 žrtava genocida, uslijedila je druga žena 11. srpnja kada su ukopane 282 žrtve, a 20. rujna i treća kolektivna dženaza kada je ukopano 107 osoba.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova obitelji.
Institucija Memorijalnog centra, osim što njeguje sjećanje i čuva istinu o događanjima iz srpnja 1995. godine, nastoji vlastitim angažmanom u sklopu različitih projekata osujetiti pokušaje falsificiranja historije i revizije sudski utvrđenih činjenica.
Kao institucija države Bosne i Hercegovine, Memorijalni centar održava kontinuiranu suradnju s brojnim organizacijama, centrima u regionu i šire, zalažući se za ostvarenje temeljnih odrednica vlastitog djelovanja.
U sklopu ovog centra djeluje i biblioteka, jedna od najvećih u ovom dijelu zemlje, koja raspolaže relevantnom literaturom vezanom za genocid nad Bošnjacima u tzv. ‘zaštićenoj zoni UN-a’.
U funkciji je i Istraživački arhiv koji radi na prikupljanju ličnih predmeta, fotografija i dokumenata, kao i na uspostavljanju komunikacije s članovima obitelji žrtava genocida.
Zahvaljujući postavci Dokumentacijskog centra, dostupno je pogledati i sadržaje koji prate hronologiju genocida u okolici Srebrenice.
Između ostalog, u spomen-sobi je od 2007. godine prisutna stalna postavka pod nazivom “Crna soba – Lične priče” u sklopu koje su izloženi lični predmeti žrtava genocida, pronađenih u masovnim grobnicama.
U skladu s misijom i mandatom, Memorijalni centar razvija i obrazovne programe – predavanja za učenike i studente, povezujući se s obrazovnim institucijama i organizacijama naše zemlje, regije i šire, a radi prepoznavanja ili identifikacije mogućih prijetnji ili narativa koji mogu rezultirati novim genocidom.
Memorijalni centar Srebrenica, posebnu pažnju pridaje stalnoj istraživačkoj djelatnosti u segmentima prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida i svjedočenja, kao i analizama relevantnih presuda i kaznenog gonjenja odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Također, Memorijalni centar angažiran je u borbi protiv negiranja genocida iu tom kontekstu angažiran je za izdavanje publikacija, videosadržaja, prikaza i pregleda kojim putem web-stranica, društvenih mreža i partnerskih medija informira javnost i podiže svijest o genocidu.
Memorijalni centar Srebrenica otvoren je prema zajednici i svake godine sudjeluje u organizaciji Dana sjećanja na žrtve genocida – 11. srpnja, te podržava različite aktivnosti koje su u funkciji trazijske pravde i izgradnje mira, promicanja suradnje, multietničkog dijaloga i pomirenja, kao i prevencije genocida u svijetu.
RTV Visoko/federalna.ba/Fena