Prvi april je datum kada se širom svijeta obilježava Svjetski dan šale, ali uprkos popularnosti, još uvijek nemamo konkretan izvor odakle je potekao ovaj takozvani narodni praznik.
Neki vjeruju da se pojavio krajem Srednjeg vijeka u Europi te da je nosio naziv Dan svih luda. Englezi smatraju da je preuzet s istoka, dok Finci i Švicarci dan povezuju s proljetnim podučavanjem djece.
Drugi pak tvrde da korijeni sežu sve do starog Rima, a postoje i istraživanja koja pokazuju da se praznik šala i podvala prvi put pojavio u 16. stoljeću u Francuskoj.
Prvi april u mnogim se zemljama slavi na različite načine, a u San Diegu postoji i Muzej šala koji je objavio popis najboljih šala objavljenih u anglosaksonskim medijima.
Prema starom običaju, svake godine prvog aprila ljudi jedni drugima podvaljuju i izmišljaju razne stvari kako bi se međusobno prevarili i pri tome dobro nasmijali. Iako se Svjetski dan šale ne slavi ni u jednoj zemlji, prihvaćen je u većini europskih kultura, SAD-u i Indiji. Psiholozi imaju pozitivan stav i smatraju da zbijanje šala može biti dobro za zdravlje jer je upravo smijeh prepoznat kao jedna od najzdravijih terapija protiv stresa i depresije, visokog pritiska, pa čak i srčanih tegoba.
Navodno je 1. aprila šesnaestogodišnja djevojka nepoznatog imena pozvala na tajni spoj kralja Francuske, Henrika IV. koji je bio sklon mlađim ženama. Kada se pojavio u dogovoreno vrijeme na dogovorenom mjestu, umjesto mlade djevojke, dočekala ga je supruga Marija de’ Medici.
Druga teorija u koju ljudi vjeruju dolazi iz srednjovjekovne Francuske kada je francuski kralj Karlo IX. 1564. godine uveo novi kalendar po kojem je početak nove godine s aprila prebačen na 1. januar. Iako se prvoaprilske šale serviraju uglavnom članovima porodice, prijateljima i kolegama, ljudi su kroz historiju nerijetko bili žrtve neslanih šala popularnih medija.
RTV Visoko/Radiosarajevo.ba