Početak velikog projekta rekonstrukcije ulice Čaršijska i njenog pretvaranja u pješačku zonu i ulice Alije Izetbegovića obilježen je uklanjanjem drvoreda, što je izazvalo različite reakcije i pitanja građana.
“Prije dvije godine, radeći u JKP “Gradska groblja” bila sam u prilici raditi na stručnoj analizi zdravstvenog stanja drvoreda u ulici Alije Izetbegovića i izradi stručnog mišljenja ili elaborata. U isto vrijeme radilo se na dinamici rješavanja situacije, skoro iste sa Alejom koja vodi prema Naselju Luke. Nama u Gradskim grobljima – RJ “Gradsko zelenilo”, tada je jasno bilo kolika je to odgovornost. U cilju donošenja najispravnije odluke kontaktirali smo “Šumarski fakutet” u Sarajevu, odnosno, iznalaženja optimalnog rješenja za oba drvoreda.
Sredinom 2022.god., na teren je izašao prof. Dalibor Balijan i izvršena je procjena zdravstvenog stanja svih stabala.
Tokom analize stanja razmatrana je i mogućnost primjene tomografa – aparata za procjenu dubljeg oboljenja stabala, međutim i vizuelne metode i procjene bile su jednoglasne i već poznate. Podsjećam, kad je riječ o Aleji građani su sami predlagali da se sva, 45 stabala uklone jer su stara, korijenje već jako vidljivo, međutim, stručnost je i tu dala procjenu i donijela odluku i stabla su zadržana. Procjena zdravstvenog stanja stabala u ulici Izetbegovića rađena je i pojedinačno, ali i kompletnog drvoreda kao jedne cjeline urbanog zelenog fonda. Stručna analiza je pokazala da je taj drvored, više od 75% obolio. Primjećeno je više centralnih truleži, kancerogena oboljenja stabala, zatim fiziološka degradacija stabala – oštećenja nastala zbog tzv. asfaltnog gušenja, svjedoci smo da je asfalt bio previše blizu deblima. Eventualno dva su stable mogla dobiti ocjenu kao zdrava, nisu mogla biti izdvojena, jer u rekonstrukciji drvoreda kao cjelokupnog elementa, donesena je odluka za drvored kao cjelinu.“- rekla nam je magistrica hortikulture Sabina Rastoder koja je učestvovala u analizama i izradi zvaničnog stručnog mišljenja. Za novi, planom rekonstrukcije predviđen drvored, predviđene su zaštitne rešetke oko debla i korjenovog sistema kako bi nove sadnice i stabla imali što bolje mikroklimatske uslove i kako bi se za što kraće vrijeme dobila nova vegetacija. Novi drvoredi će biti od stabala sa širokolisnom masom i biće autohtone vrste.
“Na kraju moram istaći, sve zelene površine, svi drvoredi moraju se njegovati, konzervirati, mora se pratiti njihovo stanje tokom cijele godine, primjena adekvatnih mjera arborikulture je neizostavna.”, zaključila je na kraju mr. Sabina Rastoder.
Mirha Ganić