Popodnevno drijemanje može biti koristan za mozak, to potvrđuje i skromna uzročna veza između uobičajenog drijemanja i većeg ukupnog volumena mozga.
Osvježavajuće popodnevno drijemanje može biti spasonosno kada smo premoreni, a osjećamo da dan nema dovoljno sati za sve što moramo napraviti.
Užurbani život bez dileme uzima svoj danak, a kada se poklopi nekoliko noći s malo ili nimalo sna, osjećamo se premoreno te pogotovo tada nismo u stanju izvršavati svoje obaveze ili napraviti sve ono što želimo.
Jedan od načina na koji drijemanje pomaže jeste taj što nam omogućuje da nadoknadimo očajnički potreban san, ali utiče i na naše pamćenje. Ono što je najbolje je to što neće remetiti naš noćni san. Zato bojazan da nećemo moći spavati noću ako sada “ukrademo” 15 minuta sna nije opravdana.
Kratkim drijemanjem, prema riječima dr. Sare C. Mednick, stručnjakinje za spavanje i autorice knjige Take a Nap! Change Your Life, restartujemo svoj sistem te utičemo na poboljšane motoričke performanse.
Dužina drijemanja, koje ne bi trebalo biti kraće od 15 minuta, jača i naš mozak. Kada odspavamo duže od toga, jača se naše pamćenje i kreativnost. Drijemanje od 30 do 60 minuta dobro je za vještine donošenja odluka, pamćenje rječnika ili prisjećanje uputa. Brzo kretanje očiju ili REM faza sana u 60 do 90 minuta drijemanja igra ključnu ulogu u stvaranju novih veza u mozgu i rješavanju kreativnih problema.
RTV Visoko/Hayat.ba