Dan darivanja krvi, poznat i kao Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi, obilježava se svake godine 14. lipnja. Ovaj važan datum je prilika da se skrene pažnja na značaj dobrovoljnog darivanja krvi i izrazi zahvalnost svim dobrovoljnim darivateljima diljem svijeta. Krv je neophodna za hitne slučajeve, operacije, liječenje teških bolesti i mnoge druge medicinske procedure. Upravo zato, darivanje krvi je čin koji doslovno može spasiti živote.
Značaj darivanja krvi
Milijuni ljudi diljem svijeta zavise od dobrovoljnih darivatelja krvi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svake dvije sekunde nekome je potrebna krv. Krv ne može biti proizvedena ili sintetički stvorena, jedini način da se osigura dovoljna količina krvi za sve pacijente je putem dobrovoljnih darivatelja.
Darivanje krvi je jednostavan, siguran i human čin. Jedna donacija krvi može spasiti do tri života. Proces traje oko 10-15 minuta, a sama donacija ne ugrožava zdravlje davaoca. Svaka jedinica krvi se rigorozno testira, čime se obezbjeđuje sigurnost i davaoca i primaoca.
Kako postati darivatelj krvi?
Da biste postali darivatelj krvi, potrebno je da ispunjavate određene kriterije. Darivatelji moraju biti zdravi, u starosnoj dobi između 18 i 65 godina i težiti najmanje 50 kilograma. Prije darivanja, svaki potencijalni darivalac prolazi kroz zdravstveni pregled, ključan za osiguranje
sigurnosti i kvalitete donirane krvi. Pregled uključuje niz koraka i procjena koje se provode kako bi se osiguralo da davalac krvi ispunjava kriterije za darivanje krvi i da će donirana krv biti sigurna za primatelja: anamnezu, fizikalni pregled, laboratorijske pretrage i procjenu rizika.
Vrste transfuzije
Transfuzija pune krvi uključuje sve komponente krvi: eritrocite, leukocite, trombocite i
plazmu, a primjenjuje se uglavnom u specifičnim i hitnim situacijama
Transfuzija eritrocita- kod pacijenata s anemijom, gubitkom krvi zbog traume ili operacije ili kod određenih bolesti koje uzrokuju nisku razinu crvenih krvnih zrnaca
Transfuzija trombocita- kod pacijenata s niskim brojem trombocita zbog bolesti (npr.leukemije), hemoterapije ili hirurških zahvata koji uzrokuju veliki gubitak trombocita
Transfuzija tekuće komponente krvi ili plazme, koja sadrži koagulacijske faktore, proteine i druge važne supstance- kod pacijenata s poremećajima koagulacije, opekotinama, teškim infekcijama ili bolestima jetre.
Transfuzija krioprecipitata (koncentrata određenih proteina, uključujući fibrinogen i faktor VIII)- kod pacijenata sa hemofilijom, niskom razinom fibrinogena itd.
Autologna transfuzija- pacijent prima vlastitu krv koja je prikupljena i pohranjena prije operacije ili drugog medicinskog postupka
Svaka od ovih vrsta transfuzija ima svoje specifične indikacije i koristi se u različitim kliničkim situacijama. Izbor vrste transfuzije ovisi o stanju pacijenta i specifičnim potrebama za krvnim komponentama.
Važnost redovitog darivanja krvi
Pozitivni aspekti redovitog darivanja krvi su mnogobrojni: medicinski, altruistički i društveni. Darivanje krvi jača osjećaj zajedništva i solidarnosti u društvu, pokazujući brigu za bolesne i ozlijeđene te omogućava kontinuiranu snabdjevenost bolnica i klinika, čime se osigurava da krv bude dostupna u svakom trenutku za sve one kojima je potrebna. Redoviti darivatelji su često najpouzdaniji izvor donacija krvi jer su već upoznati s procesom i svjesni su značaja svog čina.
RTV Visoko/BHRT.ba