Svjetski dan gluhih ustanovila je Svjetska federacija gluhih, a obilježava se u zadnjoj sedmici mjeseca septembra još od 1958. godine, s ciljem podizanja svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba i željom za poboljšanjem njihovog kvaliteta života i položaja u društvu.
Od 2018. godine Međunarodni dan znakovnog jezika obilježava se uz Svjetski dan gluhih, objavio je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.
Tema Svjetskog dana gluhih 2023. je “Svijet u kojem gluhi mogu koristiti znakovni jezik bilo gdje”.
Tema se oslanja na podatak Svjetske federacije gluhih da u svijetu ima 70 miliona gluhih osoba, a među njima je više od 80 posto iz zemalja u razvoju, u kojima se znakovni jezik još uvijek ne koristi jednako kao u visoko razvijenim zemljama.
Predviđa se da će do 2050. godine gotovo 2,5 milijarde ljudi imati neki stepen gubitka sluha, a najmanje 700 miliona će trebati slušnu rehabilitaciju. Preko milijardu mladih odraslih osoba izloženo je riziku od trajnog gubitka sluha koji nastaje zbog nesigurnih navika slušanja, što se može izbjeći.
Prioriteti za gluhe osobe u zemljama u razvoju su prava na znakovni jezik, ostvarenje jednakih mogućnosti u svim područjima života, uključujući pristup obrazovanju i informacijama. Znakovni jezik najčešće se koristi u porodicama sa dvije ili više gluhih osoba te u zajednicama gluhih (udruženjima, klubovima, sportskim i kulturnim sekcijama).
Znakovni jezici su jezici koji se koriste odgovarajućim pokretima ruku i mimikom. Punopravni su govornom jeziku s vlastitom gramatikom i leksikom. Znakovni jezici nisu univerzalni i obično nisu međusobno razumljivi ako sagovornik upotrebljava neki drugi nacionalni znakovni jezik, iako postoje i sličnosti među različitim znakovnim jezicima. Prema podacima Svjetske federacije gluhih, na svijetu postoji više od 200 različitih znakovnih jezika.
Znakovni jezik nužan je preduslov koji osigurava potpuno uključivanje gluhih u zajednicu i potpuno ostvarivanje ljudskih prava gluhih osoba.
Država treba pružiti podršku za rano učenje znakovnog jezika, omogućiti inkluzivno, kvalitetno i dvojezično obrazovanje i pružati finansijsku podršku za profesionalnu obuku tumača/prevoditelja znakovnog jezika.
Nužno je zakonski prepoznati znakovne jezike kao službene jezike, kako bi se gluhe osobe uključile u društvo. To zakonsko priznanje pomaže u provođenju i ostvarivanju prava istaknutih Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Zakon o upotrebi znakovnog jezika u Bosni Hercegovini usvojila je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2009. godine.
Ovim se Zakonom propisuje pravo gluhih osoba na upotrebu znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini i pravo gluhih osoba na informisanje njima prilagođenim tehnikama, te opseg i način ostvarivanja prava na tumača znakovnog jezika radi ravnopravnog uključivanja gluhih osoba u životnu i radnu okolinu, kao i u sve oblike društvenog života, s jednakim pravima i pod jednakim uslovima, te s jednakim mogućnostima kakve imaju osobe bez oštećenja sluha.
bhrt.ba