Prema statističkim podacima, rast plaća u eurozoni je za godinu dana skoro tri puta manji nego u Bosni i Hercegovini.
Iako ovo djeluje nerealno, prema podacima Europske središnje banke (ECB), rast plaća u eurozoni je u drugom kvartalu ove godine porastao za 3,6 posto u odnosu na godišnju razinu.
“Za ECB ovaj indikator je jedan od bitnijih za raspravu o monetarnoj politici, a usporavanje rasta ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa ECB ovog mjeseca. Objavljeni zapisnik sa srpanjske sjednice ECB-a pokazao je da članovi UO nisu previše zabrinuti zbog usporavanja pada inflacije, što ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa. Prošle sedmice član Upravnog odbora ECB-a Paneta izrazio je nadu u smanjenju kamatnih stopa u rujnu usljed padajuće inflacije i usporavanja ekonomije na globalnoj razini, te je scenarij faze nižih kamatnih stopa nazvao realističnim, naglašavajući da se inflacija usporava. Član Upravnog odbora Kazahstana izjavio je da je spreman raspravljati o još jednom smanjenju, te da je uvjeren u povratak inflacije na 2%, naglasivši upravo važnost toga da se ne odlaže postizanje ciljanog nivoa inflacije od 2%”, navodi se u analizi Centralne banke. BiH.
S druge strane, u drugom kvartalu ove godine prosječna isplaćena neto plata u BiH je nominalno viša za 9,3 odsto u odnosu na drugi kvartal prethodne godine.
“Za period od januara do juna 2024. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima u BiH iznosila je 1.359 KM, a za isti period 2023. godine 1.244 KM. Za period od jula do decembra 2023. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima iznosila je 1.282 KM. Povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate u prvom polugodištu 2024. godine u odnosu na drugo polugodište 2023. iznosilo je 6%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Ekonomista Igor Gavran za “Nezavisne novine” kaže da su podaci suštinski nerealni, ali ako su tačni, kao što piše zvanična statistika, to se može objasniti nekim specifičnostima BiH, te podaci dobijaju drugu dimenziju.
“Mnogo je manje učešće zaposlenih u ukupnoj populaciji u BiH nego u eurozoni i zbog toga sam rast plata ima mnogo manji ekonomski učinak jer se odnosi samo na relativno mali dio populacije, a mnogo je više nezaposlenih, onih u sivoj ekonomiji i drugih kategorija. Statistička prosječna plata u BiH ne odražava stvarnost većine zaposlenih jer je velika neravnoteža između primanja u pojedinim sektorima i relativno mali broj viših plata uzeće se na prosjek zbog ukupno zaposlenosti muškaraca. Također, inflacija u BiH, posebno u kategorijama esencijalnih proizvoda, bila je viša u BiH nego u eurozoni, pa je usklađivanje primanja s troškovima života tako gdje je bilo moguće i trebalo da bude više. Zbog iseljavanja i sve težeg pronalaženja radne snage, poslodavci u nekim oblastima su prinuđeni da konačno povećaju primanja radnika, pa je bilo i stvarnih povećanja. Iz tog razloga minimalna plata u Republici Srpskoj je osjetno povećana, ali i ona u Federaciji neznatno. Plate u BiH su daleko niže nego u eurozoni, pa je neophodno njihovo brže povećanje jer je inače naša ukupna ekonomija i društvo neodrživo. Moramo nadoknaditi zaostatak u svemu ako ne želimo da se baš svi koji mogu hodati isele”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
RTV Visoko/Nezavisne novine/Zenicablog.com