Povom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv mina, danas kada je čitav svijet suočen sa pandemijom COVID 19, skrećemo pažnju na još jednu globalnu prijetnju za bezbjednost ljudi i razvoj privrednih i turističkih potencijala zemlje, u vidu minsko ekplozivnih sredstava zaostalih ratom, saopćeno je iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.
Prema analizama, naša zemlja je i dalje jedna od minski najugroženijih u svijetu, sa preko 800 000 ugroženih građana, dok je ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja procjenjen na više desetina miliona eura godišnje (65%šumska područja, 25% poljoprivredno zemljište trenutno pod minama).
Postojeća pandemija utiče i na smanjeno odvijanje terenskih aktivnosti, što se odražava i na ukupnu realizaciju godišnjih i strateških planova. Tokom prethodne godine urađeno je oko 50% od planiranih zadataka deminiranja, ali su istovremeno, zbog povećanog odlaska ljudi u prirodu i kretanja u blizini sumnjivih područja, pojačane aktivnosti hitnog obilježavanja, gdje je postavljeno i obnovljeno oko 9000 znakova koji upozoravaju na minsku opsanost.
Upravo zahvaljujući aktivnostima obilježavanja, kao i programu minske edukacije, broj nesreća je drastično smanjen u odnosu na prethodne godine, dok u zadnje dvije godine nije uopšte bilo civilnih žrtava.
Od posljedica minskih nesreća stradalo je 1766 lica, od čega 617 smrtno. Od ovog broja 115 je deminera (53 smrtno).
Reducirano je oko 3240 km2 sumnjivog područja, gdje je pronađeno 136.148 minsko eksplozivnih sredstava.
Opasnost je potvrđena u 118, od ukupno 145 postojećih opština u našoj zemlji. Pretpostavlja se da se unutar 1421 ugrožene zajednice, nalazi još preko 180 000 minsko ekplozivnih sredstava.
Od prošle godine, u našoj zemlji je dostupna mobilna aplikacija sa minsko sumnjivim površinama u našoj zemlji. Na ovaj način, uveliko je pojednostavljen način dobijanja informacija o sigurnosti područja u koje se želi ići, odnosno o eventualnom postojanju minske opasnosti u blizini željene lokacije.
Naglašavamo da je svrha aplikacije isključivo da upozori građane i turiste, na postojanje opasnih područja i zabranu prilaska istim.
Krajem prošle godine, Bosna i Hercegovina je dobila produženje roka za uklanjanje svih preostalih minsko eksplozivnih sredstava prema Otavskoj konvenciji, potpisanoj 1997. godine, zajedno sa preko 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom.
Novim odobrenim je jasno precizirano da sva preostala minska polja u našoj zemčji budu očišćena do 2027.godine, u skladu sa postojećom Strategijom protivminskog djelovanja u BiH.
Izražamo zahvalnost svim donatorima i domaćim institucijama i organizacijama, koji ne zaboravljaju važnost protivminskog djelovanja i ukazujemo na neophodne izmjene i dopune postojećeg Zakona o deminiranju u BiH, u cilju dostizanja adekvatnih rješenja za konačnu eliminaciju zaostalih minsko eksplozivnih sredstava u našoj zemlji.
RTV Visoko/Patria