U cijelom se svijetu Svjetski dan prevencije astme obilježava prvog utorka u mjesecu maju u organizaciji Globalne inicijative za astmu (GINA), s ciljem podizanja svijesti i ranom otkrivanju, liječenju, kontroli i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih od astme, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Obilježava se u periodu proljeća kada bolest ima intenzivniju aktivnost, te je to pravo vrijeme da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću učestalost. Svake godine od respiratornih oboljenja umire više od deset miliona ljudi, a stotine miliona ljudi se bore za dah svaki dan – zbog astme, HOPB-a, karcinoma pluća, upale pluća.
Jedna od najčešćih hroničnih bolesti
Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti u svijetu od koje boluje više od 300 miliona ljudi. Na području Zeničko-dobojskog kantona broj oboljelih od astme tokom protekle godine iznosi 972. Broj oboljelih (prevalencija) astme se povećava, te se predviđa da će do 2025. godine biti još 100 miliona oboljelih od astme u svijetu.
Međunarodna istraživanja pokazuju da više od pedeset posto pacijenata sa astmom ima bespotrebno učestale simptome i smanjen kvalitet života zbog loše kontrole astme, te preko 90 posto pacijenata sa astmom još uvijek smatra da su simptomi uobičajeni normalan dio života.
Karakteristike su joj hronični problemi s disanjem i simptomi poput nedostatka daha, hripanja, stezanja u grudima i kašljanje. Astma je sindrom karakteriziran epizodama opstrukcije disajnih puteva, povećanom reaktivnošću bronha i upalom, kažu u INZ-u.
Astma se često prvi put javlja u djetinjstvu i zahvata više dječake nego djevojčice. Najčešći rizični faktori koji pojačavaju simptome astme mogu biti trajni (epitel, dlaka ili perje kućnih ljubimaca, vlaga, spore gljiva i plijesni, mirisi, žohari, grinje), sezonski (pelud – polen drveća u rano proljeće, polen trava u kasno proljeće i ljeto i polen korova kasno ljeto i jesen), te povremeni (iritansi radne sredine, duhanski dim, onečišćenje zraka, fizički napor, stres, kemijski iritansi i lijekovi).
Nisu svi oblici astme alergijski, niti sve alergije dovode do astme. Astma se može pojaviti na razne načine. ali je temeljni mehanizam koji dovodi do simptoma astme složena imunološka reakcija našeg disajnog sistema na raznovrsne alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju hemijski posrednici upale.
Napadi astme mogu biti teški i tako ugroziti život osobe, ali ono što je bitno, jeste da se oni mogu prevenirati. Kod djece u čijim je porodicama zabilježena astma ili atopija, početni razvoj astme vrlo vjerovatno se može spriječiti izbjegavanjem izloženosti pasivnom pušenju i kućnoj prašini, alergenima u hrani, polenu, te alergenima koji potiču od mačaka ili drugih životinja. Kod odraslih pomaže izbjegavanje hemijskih senzibilizatora na radnom mjestu.
Liječenje i kontrola
Cilj liječenja astme je smanjiti broj simptoma ili ih potpuno ukloniti, održati plućnu funkciju, te smanjiti broj pogoršanja bolesti uz minimalnu dozu lijeka. Liječenje astme uključuje medikamentozne, higijensko-epidemiološke i edukacijske mjere, a pri liječenju se primjenjuju lijekovi za dugotrajnu kontrolu bolesti i za ublažavanje simptoma bolesti.
Uz medikamentnu terapiju dobroj kontroli astme može pridonijeti ako je poznat alergen koji je uzrok bolesti – potrebno ga je izbjegavati u što većoj mjeri.
To se može postići prozračivanjem i redovitim čišćenjem prostorija, redovitom zamjenom posteljine koju je potrebno prati na visokim temperaturama, boravkom u zatvorenom prostoru ako se radi o alergenu iz prirode u doba kad je poznato da je njegova koncentracija u zraku visoka, te prestankom pušenja i izbjegavanjem zadimljenih prostorija.
Uključivanje osoba oboljelih od astme u redovne rekreativne i sportske aktivnosti od velikoga je značaja, pri tome je nužan pravilan odabir sportske discipline te prilagodba trenažnoga procesa.
Iz Instituta za zdravlje navode i da liječenje astme ovisi o stupnju kontrole bolesti. Što je bolest bolje kontrolirana, zahtijevat će liječenje nižim dozama lijekova i manjim brojem lijekova, a ako se radi o nekontroliranoj bolesti, potrebno je pojačavati i dodavati terapiju dok se ne postigne kontrola bolesti.
Najbolja kontrola se postiže redovnim uzimanjem preporučene terapije i izbjegavanjem okidača bolesti. Astma je kontrolirana kada pacijent može obavljati bez poteškoća uobičajene dnevne aktivnosti, raditi i baviti se sportom.
RTV Visoko/INZ Zenica