Zekat je jedan od pet stubova islama. Nakon namaza, prema mišljenju većine islamskih pravnika, zekat je najznačajniji islamski šart i obaveza muslimana. Zekat primarno čisti, osnažuje, unapređuje stanje i donosi neophodnu harmoniju, stabilnost i uspjeh davaocu zekata – kazao je Rukovodilac Ureda za zekat Islamske zajednice u BiH dr. Elnur Salihović.
On je za Fenu pojasnio suštinu, aspekte i značenje koje u praksi muslimana označava zekat i sadekatu-l-fitr, kao način čišćenja imetka od nečistoća, kao priprema za njegov rast, napredak i uvećavanje.
Etimološki zekat je arapska riječ koja označava čišćenje, rast, napredovanje. S aspekta šerijatskog prava, zekat podrazumijeva određeni dio imovine koju, u skladu s Allahovim propisima, treba distribuirati među kategorijama ljudi koji imaju određenu potrebu. Također, ta riječ označava i sam čin davanja ili izdvajanja dijela imovine.
Također, kazao je Salihović, zekat doprinosi razvoju cjelokupnog društva i zajednice, čvrstom vezom savjesnih pojedinaca, davalaca zekata i ostalih članova zajednice, te se sa sigurnošću može kazati da zajednica u kojoj većina članova na odgovarajući način ispunjava obavezu davanja zekata je uspješna i harmonična zajednica i nju prati Allahov blagoslov.
– Zekat jača i unapređuje duhovno, mentalno i materijalno stanje muslimana, a stabilnost društva se temelji na jakim i stabilnim pojedincima – istakao je Salihović, te dodao da postoji i socio-ekonomska dimenzija zekata, kao važnog faktora smanjena socijalnih razlika i jačanja međuljudskih odnosa.
Na pitanje ko je obavezan davati zekat i kome se daje zekat, Salihović pojašnjava da je najznačajnije da je osoba musliman, da je slobodna i posjeduje puno vlasništvo nad imovinom na koju daje zekat, da posjeduje nisab i havl-protok godinu dana od sticanja nisaba/imovine.
Nisab, pojašnjava on, podrazumijeva vrijednost ili količinu imovine koja prelazi osnovne životne potrebe, kao što su hrana, odjeća, kuća, stan, prevozno sredstvo, osnovna sredstva za poslovanje i troškovi vezani za pobrojano.
Nisab za mjesec redžeb, ša’ban i ramazan 1439./2018. godine iznosi 6.174 KM ili 3.157 eura. Na ukupnu imovinu na koju postoji obaveza davanja zekata (novac, zlato, srebro, trgovačka roba, dionice, obveznice, nekretnine, prihod od poslovanja), a koja dostiže ili prelazi nisab daje se zekat u iznosu od 2,5 posto.
Postoji širok spektar imovine na koju postoji obaveza davanja zekata, pored novca/štednje, zlata, srebra, plemenitih metala, trgovačke robe, poljoprivrednih proizvoda i stoke, uključuje i nekretnine, dionice, obveznice i prihode od različitih vrsta poslovanja.
– U suštini na svaki prihod od halal poslovanja koji dostiže ili prelazi nisab i uz ispunjavanje drugih uvjeta obaveznosti zekata, postoji obaveza davanja zekata – naglasio je Salihović.
Zekat se daje putem organiziranog sistema prikupljanja u poseban fond koji su obavezni uspostaviti predvodnici muslimana na određenom prostoru, državi, zajednici. Za muslimane, pripadnike Islamske zajednice u BiH to je Fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u BiH.
S obzirom na percepciju nekih muslimana da je dovoljno plaćati porez državi, te da ne mora i zekat, Salihović kaže da su porez i zekat dvije odvojene obaveze i ne mogu se poistovjetiti.
– Zekat je islamski šart, imovinski ibadet i stalna kategorija koja je nepromjenjiva još od vremena Muhammeda alejhi sselam. Poznato je da se vrijednost/procent zekata nije mijenjao još od vremena ustanovljenja tog propisa i muslimani širom svijeta izvršavaju tu obavezu po jedinstvenim, tačno utvrđenim pravilima i principima više od 14 stoljeća. Porez je promjenljiva kategorija koja se veže za pozitivne propise u svakoj državi pojedinačno i ne postoji nijedan šerijatski valjan argument da porez može biti zamjena za zekat – rekao je Salihović.
Također, u mjesecu ramazanu Sadekatu-l-fitr je vadžib, obaveza muslimana, koja podrazumijeva davanje određenog iznosa iz svog imetka kako bi se, primarno, davalac, postač očistio od mogućih počinjenih grešaka u toku posta.
– Sadekatu-l-fitr je obavezan za svaku osobu bila ona muško ili žensko. Uvjet za obaveznost sadekatu-l-fitra je da je osoba musliman i da posjeduje vrijednost imovine veću od iznosa sadekatu-l-fitra, dovoljnu za opskrbu njega i njegove porodice za dane bajrama. Sadekatu-l-fitr se daje u iznosu jednodnevne hrane osobe koja ga daje. Otac ili drugi staratelj u porodici je dužan dati sadekatu-l-fitr za svoje ukućane ili osobe koje izdržava – kazao je Rukovodilac Ureda za zekat IZ u BiH dr. Elnur Salihović u razgovoru za Fenu.
Prema odluci Vijeća muftija Islamske zajednice u BiH, ove godine visina sadekatu-l-fitra u Bosni i Hercegovini iznosi 20 KM za prvu kategoriju davalaca, 10 KM za drugu kategoriju davalaca i 7 KM za treću kategoriju davalaca.