Krompir je višegodišnja zeljasta biljka. Potiče iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i pre 8.000 godina.
U Evropu su ga donijeli španski istraživači u 16. vijeku i poklonili papi Piju IV. Iz Italije se dalje proširio po cijeloj Evropi, a u naše krajeve su ga donijeli graničari u 18. vijeku. Krompir je kroz historiju bio važan izvor hrane u cijeloj Evropi, a naročito u Irskoj gdje je uz mlijeko predstavljao gotovo “jedinu“ hranu.
Krompir je biljka umjereno vlažnog podneblja i pri nedostatku vode dolazi do smanjenja prinosa i kvaliteta krtola. U uslovima sušnog ili prevlažnog perioda dolazi do formiranja sekundarnih krtola na već razvijenima (primarnim) ili njihovog prorastanja, deformacije i pucanja, pri čemu se gubi značajan dio tržišne vrednosti. U sušnim razdobljima može se izvršiti navodnjavanje zasada raznim formama kišnih krila.
Plodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krompira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvalitet same proizvodnje i dobiti visoko kvalitetni proizvodi. Krompir dobro podnosi monokulturu, ali se iz fitohigijenskih razloga ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda). Na isto mjesto može doći tek nakon 3-4 godine. Najbolji predusjevi za krompir su lucerka, crvena detelina, djetelinsko-travne smjese, grašak i bob, dok su žitarice nešto nepovoljniji predusjevi. Višegodišnje leguminoze i detelinsko-travne smese kao predusevi povećavaju prinos i do 20 % u poređenju sa žitaricama. Krompir ne bi trebalo saditi nakon biljnih vrsta iz porodice pomoćnica (paradajz, patlidžan, duhan i dr.), kao i nakon okopavina. Dobar je predusjev za sve ostale usjeve jer svojim korjenom i krtolama dobro rastrese zemljište i ostavlja ga bez korova. Rane sorte krompira su dobar predusev za ozimu repicu i povrće kao drugi usjev.
Obrada zemljišta počinje letnje-jesenjim zaoravanjem ostatka pretkulture na dubinu oko 15 cm kojom sprečavamo razvoj korova i gubitak vlage u zemljištu. Ako je to moguće, ore se do dubine od 20 cm i donji sloj se produbljuje još 12 cm duboko. Ne sme se dozvoliti da se na dnu brazde stvori nepropusni sloj. Vrlo često s osnovnom obradom u zemljište se unosi i odgovarajuća količina stajskog đubriva (25-35 t/ha). Obrada mora biti kvalitetno obavljena jer omogućuje dobar prohod mašine u sadnji i brzo klijanje i razvoj korjena, što je uslov za ujednačeno nicanje krtola.
Za sadnju se trebaju izdvojiti zdrave neoštećene krtole mase oko 50-60 g. Veličina krtola određuje način sadnje, tj. razmak sadnje između redova i u redu kao i dubinu sadnje. Sjemenski krompir mora biti određene kategorije, poznatog porijekla, deklarisan i s fitosanitarnim odobrenjem za korištenje sadnog materijala. Potrebno je da sjemenski krompir bude ujednačene veličine i oblika, bez deformacija i oštećenja.
Opširnije na hayat.ba