U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari je danas (subota, 11. juli) klanjana dženaza-namaz, a potom i obavljen ukop deset žrtava genocida, počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine.
Posmrtni ostaci žrtava, čiji su životi prije više od tri decenije ugašeni na zvjerski način, pronađeni su u masovnim i sekundarnim grobnicama širom Podrinja, a dženazi i ukopu je prethodio Komemorativni skup u Memorijalnom centru uz brojna obraćanja, prigodne poruke i evociranje uspomena na najgrozomorniji zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata i to, kako je tada UN smatrao, u „Sigurnoj zoni UN-a“, koja se, pred očima cijelog svijeta, pretvorila u najveće stratište na kojem su stradale čitave porodice, muževi, sinovi i braća, a prisjećanje na žrtvu srebreničkih šehida je moralna i civilizacijska obaveza svih nas.
Počast nevinim žrtava je, između ostalih, odao i gradonačelnik Visokog Mirza Ganić sa saradnicima, a podsjećamo i da je prilikom ispraćaja žrtava prije dva dana, između ostalog poručio da je Visoko uvijek bilo i da će biti uz Srebrenicu te da naš grad dijeli bol, tugu i borbu za istinu svih Srebreničana uz napomenu i da svaki 11. juli treba da bude više od datuma, odnosno zavjet da ćemo odgajati djecu na način da im prenosimo istinu o onome što se dogodilo.
Imena deset danas ukopanih žrtava genocida u Srebrenici su: Muriz Baraković, Hamed Musić, Senad Jusić, Ramo Alić, Muhidin Osmanović, Huso Ćerimović, Nuko Nukić, Ahmet Gušter, Asim Kunić i Ramo Dautović. Dženazu-namaz u Musalli predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Husein ef. Kavazović.
Inače, do sada su u Memorijalnom centru ukopane 6.772 žrtve genocida u Srebrenici, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Institut za nestale osobe BiH i dalje traga za više od hiljadu ljudi iz Srebrenice i okolnih lokalnih zajednica.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora, uključujući i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta Vojske RS Ratka Mladića.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donio presudu prema kojoj je Vojska RS u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, počinila genocid.
Podsjećamo da je 23. maja 2024. godine Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.
Slaven Mirković