Gradska biblioteka Visoko upriličila je prvu bosanskohercegovačku promociju novog romana “Safari u Sarajevu”, istaknutog pisca i kolumniste Andreja Nikolaidisa u Kulturnom centru Altindag- Visoko. Kenan Efendić, urednik u izdavačkoj kući „Vrijeme“, u ulozi promotora, dao nam je više informacija o romanu.
“Večeras razgovaramo o kratkom romanu ili noveli Andreja Nikolaidisa „Safari u Sarajevu“, sa jednim podnaslovom „Kako ubiti vampira“. Ovo je drugi dio jedne triologije Andreja Nikolaidisa, koja će se zvati „Kako ubiti vampira“, a prvi dio je „Most na Drini“. U ovoj triologiji, u ove do sada dvije objavljene knjige, Andrej Nikolaidis se bavi ratnim zločinom i zločinima u BiH iz perspektive jednog, hajmo reći, mračnjačkog vida, mračnjačkog vida književnosti, to je ovaj noar, to je crna književnost, crna poetika. On zapravo kao pisac, prije svega je zainteresiran za ljudsko u političkom i za ljudsko u zločinu, a zlo je jedna od glavnih odrednica čovjeka, sa tim se trebamo pomiriti, takve su i ove knjige, takva je i ova knjiga „Safari u Sarajevu“ o tom tzv. „safariju“, dakle o tim dolascima perverznih bogatih Evropljana, koji su iz zabave i zadovoljstva, pucali na ljude iz snajpera. Mnogo se toga već zna i zadatak književnosti nije da obavještava ljude šta se tu dešavalo, kako se dešavalo. U ovom romanu ili ovoj noveli, jedan detektiv iz Sarajeva i sam čovjek na rubu moralnosti i na rubu zakona, u ime žene kojoj je beba ubijena na taj način, traži jednog bogatog Italijana. Ta potraga ga vodi u Rim, pa u Beč, pa u Afriku, u neku hajmo reći izoliranu koloniju tih i takvih likova koji su dolazili u Sarajevo. Ovaj roman je prije svega zainteresiran da produbi u ono najdublje, u ono najgore ljudsko, šta je bilo u tim ljudima koji su dolazili ovdje. Ti ljudi u načelu nisu bili zainteresirani za naše ideološke ili neke druge političke podjele, oni su tu uglavnom dolazili iz neke devijacije, iz neke svoje zle ljudske potrebe da uživaju u patnji drugih i tako da ova knjiga nije ni utješna ni uzbudljiva u smislu informacija. Ona je kao i svaka odgovorna književnost, dobra književnost i nudi nam mogućnost da uđemo u tuđe glave u tuđa srca i da vidimo gdje smo mi tu.”- rekao je Efendić.
Filmovi i serije imaju moć da nešto mobiliziraju, dok romani lagano gube tu moć.
“Knjige su važnije nama kao ljudima, da nam otvore mogućnost empatije. To naravno u slučaju ove knjige zvuči brutalno, da mi sad trebamo imati neku empatiju prema zločincu. Ne. U ovoj knjizi su žrtve jako prisutne i ova knjiga otvara jednu jako, jako važnu temu koja se tiče svih nas koji jesmo nekoga izgubili ili smo mogli nekoga izgubiti, a to je pitanje osjećaja i želje za osvetom koji je i ljudski koji je i moralan na kraju krajeva. U konačnici to je pitanje i o tome šta zlo uradi i onima kojima je naneseno.”- dodao je Efendić.
Publika je imala priliku da čuje detalje o djelu koje na beskompromisan način secira društvenu stvarnost, historijske traume i savremene apsurde. Saznala je zašto je Sarajevo u fokusu ove priče i šta nam “safari” poručuje o našoj prošlosti i sadašnjosti. Organizacija u režiji JU Gradska biblioteka, uvijek perfektna, tako da ni kašnjenje autora iz opravdanih razloga, nije napravilo veće probleme strpljivoj visočkoj publici.