Romi danas slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od svojih najznačajnijih praznika, kojim se slavi dolazak proljeća. Tradicija Roma iz Visokog je da dan uoči Đurđevdana idu u naselje Carica gdje se nalazi izvor vode okružen prirodom. Svi koji dođu, od kuće ponesu onoliko crvenih krpica koliko članova u porodici imaju. Tako je bilo i jučer popodne, kada su se brojni visočki Romu okupili, te u skladu s tradicijom, vezivali crvene krpice za drenovinu jer vjeruju da to donosi zdravlje porodici čitavu godinu, “da se bude zdravo k’o dren”.
“Danas je naš najznačajniji praznik, praznik Roma, praznik kojim dočekujemo proljeće, buđenje okoliša, svega što treba da doprinese prirodi i svemu. Znači, to je naš praznik koji mi slavimo uz jedan najznačajnijih nama u Visokom obreda. Svi Romi slave Đurđevdan, a u Visokom je nešto posebno. Mi svoj Đurđevdan na jedan drugačiji način obilježavamo. Mi vežemo crvene krpice za drenovinu i govorimo, uvijek zaželimo svojoj porodici, svima da budu zdravi, sretni i da im ova godina bude berićetna. Vezanje crvenih krpica, simbol je crveno na radost, crvene krpice se vežu, da budemo radosni. Kada vežemo krpice govorimo „ostavimo bolest, uzimamo zdravlje“, da budemo radosni, zdravi. To je vijekovima vjerovanje, to je naša tradicija i nastojanje da očuvamo naš identitet, identitet Roma. Znači beremo drenovinu, ponesemo je kući, natočimo vodu sa ovog izvora kojeg vidite ovdje svake godine. Nosimo je kući, ujutro ustajemo, slavimo Đurđevdan, umivamo se sa tom vodom, drenovinom se lagano udaramo po tijelu, pogotovo bolesnim po tijelu da bi bili zdravi, gdje je oboljelo tijelo. Romi su putujući ljudi, znači mi svoj praznik obilježavamo vani. Znači Đurđevdan se obilježava vani, u prirodi, u avlijama tu roštiljamo. Karakteriše ga bogata trpeza, kuhaju se jaja, jaja da ne zaboravim to nam označava Đurđevdan i Jurjevdan”- izjavila je za RTV Visoko Biserka Halilović, predsjednica Udruženja Roma „Bolje sutra“.
Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Smatra se granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost i dobre usjeve. Također, nakon tradicionalnog obreda u Carici, kući ponesu grančice drenovine, natoče i vodu s obližnjeg izvora kojom će se ujutro umiti i okupati. Prema tradiciji, Romi svoje domove ukrašavaju cvijećem i zelenim grančicama i dočekuju proljeće. Sinoć je u romskoj mahali zapaljena i logorska vatra gdje su se okupili i stari i mladi i uz muziku dočekali Đurđevdan. U prošlosti je Đurđevdan označavao kraj hladnih dana, vrijeme za Rome da sa svojim čergama ponovno krenu na dalek put. Danas je to praznik radosti, prepun simbolike. Cvijeće za plodnost i rađanje. Voda za brisanje grijeha i novi početak. Vatra za bolje dane.
Praznik se dočekuje rano uz tradicionalno kupanje u rijeci. Nakon đurđevdanskog uranka nastupa slavlje uz pjesmu, ples i bogatu trpezu. Đurđevdan se proslavlja u krugu porodice, komšija, prijatelja i svih ljudi dobre volje. Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana, blagdana koji danas važi za glavni kulturno-vjerski praznik Roma. U Visokom, a prema posljednjim pokazateljima romskih udruženja iz prethodnih godina, živi oko 3000 Roma u preko 400 domaćinstava. Svim visočkim Romima, kao i Romima širom svijeta upućujemo iskrene čestitke povodom ovog velikog praznika, želeći dobro zdravlje, prosperitet, ličnu i porodičnu sreću.